Pozivajući se na glasnogovornika latvijskom ministarstva obrane Kaspara Galkina, regionalni baltički portal Delfi izvijestio je da Riga u iduće tri godine namjerava kupiti sustav NSM. Galkin je otkrio da su pregovori o nabavi obalnog obrambenog sustava započeli proteklog rujna te kako već početkom iduće godine očekuje potpisivanje sporazuma.

Uz to, Latvija u predstojećem razdoblju planira nabaviti i šest sustava tipa M142 Himars. Sjedinjene Američke Države donirale su nedavno Ukrajini te topničko-raketne sustave visoke pokretljivosti koje uz Latviju žele i njezini susjedi Litva te Estonija koja je početkom prosinca dogovorila kupnju također šest takvih sustava.

Naval Strike Missile je protubrodska i kopnena raketa srednjeg dometa koju je razvila i dizajnirala norveška tvrtka Kongsberg Defence & Aerospace. Radi se o vrlo fleksibilnom sustavu koji se može lansirati s različitih platformi protiv različitih ciljeva na moru i kopnu. Dizajn projektila i visoki omjer potiska i težine daju NSM-u izuzetno dobru upravljivost. Projektil je potpuno pasivan i ne ispušta nikakvo zračenje osim onog toplinskog, koje je svedeno na minimum, a tijekom ispitivanja u norveškoj ratnoj mornarici dokazao je svoje izvrsne sposobnosti preleta u litoralnom pojasu.

Proizvođač ističe da projektil, zahvaljujući svojim naprednim terminalnim manevrima, može preživjeti neprijateljsku protuzračnu obranu te da ugrađeni sustav autonomnog prepoznavanja cilja (ATR) osigurava otkrivanje, prepoznavanje i precizno gađanje mete na moru ili kopnu. Valja reći da je projektil opremljen infracrvenim navođenjem koje ima vlastitu bazu podataka kojom prepoznaje određene vrste ciljeva i odabire onaj pravi, a njime se upravlja pomoću GPS-a, inercijalnog i referentnog sustava terena.

NSM je dizajniran za priobalne, tzv. smeđe vode, kao i za scenarije borbe u otvorenom moru, odnosno tzv. zelenim i plavim vodama, dok je za njegove sofisticirane sposobnosti prikrivanja ponajviše zaslužan njegov vrhunski dizajn i korištenje kompozitnih materijala pri izradi. NSM, koji je izvorno dizajniran za razvedenu obalu Norveške, pri prilaženju cilju koristi upravo tu geografsku značajku kako bi se njegov dolazak što kasnije otkrio jer ne napada pravocrtno, već manevrira i odabire najpogodniji kut napada.

Pritom, kao i njegov prethodnik tipa Penguin, leti tik uz površinu vode, a sposoban je udariti u cilj pri samoj vodenoj crti kako bi osigurao njegovo potapanje. Nakon lansiranja čvrstim raketnim pojačivačem koji se odbacuje nakon izgaranja, projektil putuje do cilja velikom podzvučnom brzinom pomoću turbomlaznog motora ostavljajući višenamjenskoj fragmentacijskoj bojnoj glavi od 125 kilograma da radi svoj posao u dometu od 185 kilometara.

Obalna bitnica NSM-a sastoji se od tri lansirna vozila, bitničkog zapovjednog vozila, mobilnog komunikacijskog centra, mobilnog radarskog vozila s radarom TRS-15C, transportno-utovarnog vozila i jednog pokretnog vozila za popravke. Svako lansirno vozilo (MLV) nosi četiri projektila i može se spojiti na lanser optičkim vlakom ili putem radija na udaljenosti od 10 kilometara, s time da se odjednom mogu spojiti do šest lansera s ukupno 24 projektila. Kada se instaliraju na brodove, NSM se mogu montirati na palubu u paketima od jednog, dva, tri, četiri ili šest lansera.

NSM se nalazi u naoružanjima norveških korveta klase Skjold i fregatama klase Fridtjof Nansen, dok ga američka ratna mornarica koristi na obalnim borbenim brodovima klasa Freedom i Independence te fregatama klase Constellation. U svojem naoružanju ga ima i Poljska i to u sklopu obalne raketne bojne, a za njegovu nabavu su zainteresirane Australija, Kanada, Indija, Indonezija, Malezija, Njemačka, Španjolska i Velika Britanija. Rumunjska bi svoje NSM-ove trebala dobiti do 2024. godine, a interes je pokazala i Ukrajina koji bi ga koristila protiv ruske blokade Crnog mora.