'Planiramo već do 2019. godine započeti takozvana sirova ispitivanja, a do 2023. godine i serijsku isporuku, dok je prvi let modela Tu-160M2, koji je danas pušten u promet, planiran za veljaču iduće godine', najavio je Rogozin.

Putin je tom prilikom čestitao konstruktorima aviona na uspjehu i dodao kako se nada da će rusko ministarstvo obrane, koje je inzistiralo na obnavljanju ove verzije Tu-160, biti zadovoljno novim avionima koji bi trebali ojačati rusku nuklearnu trijadu.

Tupoljev Tu-160 je nadzvučni teški bombarder promjenjive geometrije krila dizajniran u bivšem SSSR-u te je najteži borbeni zrakoplov ikad napravljen. Sličan američkom B-1 Lanceru, Tu-160 je složeniji, dvostruko brži i može ponijeti više korisnog tereta. Zadnji je strateški bombarder dizajniran u bivšem SSSR-u. U uporabu je ušao 1987. godine i još se proizvodi.

Iako vanjskim izgledom sličan američkom oponentu, Tu-160 je dosta veći i ima veći domet. Pokreću ga četiri turbofan motora Kuznjecov NK-321 s naknadnim sagorijevanjem te na većim visinama može postići brzinu malo veću od 2 Ma. Za duge misije u nosu ima ugrađenu sondu za nadolijevanje goriva u letu, no ovo se rijetko koristi jer ima veliki unutarnji kapacitet goriva od 130 tona, što je dovoljno za 15 sati leta pri brzini krstarenja od 850 kilometara na sat.

Iako je Tu-160 dizajniran sa smanjenim radarskim i infracrvenim odrazom, on nije pravi stealth zrakoplov. No unatoč tomu, u travnju 2006. Tupoljevi Tu-160 uspjeli su ući u zračni prostor arktičkog sektora SAD-a a da nisu bili detektirani, što je dovelo do istrage unutar Američkog ratnog zrakoplovstva.

Tu-160 ima dva radara, napadački Obzor-K te Sopku, radar za praćenje terena koji se koristi za automatski let pri niskim visinama. Za bombardiranje koristi optoelektronički nišan, a oprema za elektroničko ratovanje uključuje aktivne i pasivne ometače.

Posadu čine četiri člana, što uključuje pilota, kopilota, operatera naoružanja te obrambenog operatera.

Naoružanje se drži u unutarnjem prostoru, kapaciteta 20.000 kilograma slobodnopadajućih bombi na rotoru za lansiranje raketa. Dio naoružanja može nositi i izvan trupa, što mu daje ukupnu nosivost od 45.000 kilograma te ga čini najtežim bombarderom na svijetu.