Atomske bombe kojima su Amerikanci napali Hirošimu i Nagasaki, po razornoj moći su patuljci u usporedbi s čudovišnim oružjima razvijenim za vrijeme Hladnog rata. Najjače američko nuklearno oružje bilo je tisuću puta jače od bombe koja je uništila Hirošimu; najjača sovjetska bomba bila je čak tri tisuće puta destruktivnija. Ideja iza golemih hladnoratovskih bombi bila je odvraćanje druge strane od napada, no do danas nuklearna oružja su se znatno smanjila. Više nisu toliko razorna, no zato se puno više razmišlja o njihovoj upotrebi
Nakon što je u ožujku ruski predsjednik Vladimir Putin podignuo pripravnost svojih nuklearnih snaga i nakon što je ruska vojska izvela vrlo riskantne napade na ukrajinske nuklearne elektrane, strahovi od atomskog napada ponovno su oživjeli. Pretpostavka glasi: Ako Putin postane nesiguran u sebe ili ako postane siguran da neće pobijediti u Ukrajini mogao bi izvesti manji nuklearni napad i prekinuti ratni tabu koji traje 76 godina od američkog napada na Japan.
The New York Times piše kako ruska vojna doktrina već godinama teži promjeni težišta s konvencionalnog na nuklearno ratovanje, pogotovo u situacijama kad je potrebno preuzeti inicijativu na fronti nakon neuspješnih napada i teških gubitaka, kakvih je u Ukrajini bilo bezbroj. Ruski su generali pretpostavili niz scenarija u kojima se može upotrijebiti nuklearno oružje, a ruski je nuklearni arsenal najveći na svijetu. Putin je pokazao i zube prije nekoliko dana nakon što je proveo test novog interkontinentalnog balističkog sustava Sarmat, koji bi već ove jeseni trebao postati aktivan u Sibiru i koji ima domet do Sjedinjenih Američkih Država.
'Šanse za atomsku eskalaciju su niske, ali rastu', izjavio je za NY Times Ulrich Kühn, nuklearni stručnjak pri Sveučilištu u Hamburgu. 'Rat ne napreduje kako bi Rusi htjeli, a pritisak sa zapada raste. Jako mi je teško o tome uopće razmišljati, ali Putin bi mogao ispaliti nuklearno oružje u nenaseljeno područje, a ne na ukrajinsku vojsku', predviđa Kühn koji je 2018. napravio studiju prema kojoj bi Rusija u slučaju rata s NATO snagama najprije mogla ispaliti nuklearno oružje iznad Sjevernog mora samo kako bi svijetu signalizirala do dolazi ozbiljniji, smrtonosni udar.
Umirovljeni američki general James R. Clapper Jr., koji je bio šef obavještajaca za vrijeme mandata američkog predsjednika Baracka Obame kaže kako je Moskva nakon Hladnog rata spustila letvicu i povećala broj scenarija u kojima se može upotrijebiti nuklearno oružje.
'Njih nije briga, riskirali su da se ozrače kad su napali nuklearku kod Zaporožja, koja je najveća u Ukrajini i u cijeloj Europi. Ono su zapucali na nuklearnu elektranu što pokazuje koliko je 'liberalan' njihov pristup', rekao je general.
Za Rusiju, misle vojni analitičari, važno je svijetu pokazati nuklearna oružja kako bi si Putin ispeglao reputaciju i proširio zonu zastrašivanja koja mu treba dok vodi konvencionalni rat. Njegove taktičke nuklearne glava služe tome da pokažu zapadu, ponajprije SAD-u da vide što ih čeka ako interveniraju u Ukrajini. Iako su takva oružja relativno slaba u odnosu na bombe iz Hladnog rata, procjene govore da bi i bomba koja je upola snažna kao ona iz Hirošime, kad bi detonirala iznad New Yorka sa sobom odnijela 500.000 ljudskih života.
'Manja' nuklearna oružja mogla bi prekinuti nuklearni tabu baš zato što je uvriježeno mišljenje da ona nisu opasna koliko i interkontinentalne atomske bombe, što je zapravo posve pogrešno. Profesori s Princetona napravili su situaciju u kojoj bi NATO-ov odgovor na ruski taktički nuklearni napad mogao dovesti do potpune eskalacije između velesila tijekom koje bi samo u prvom satu razmjene raketa poginulo 90 milijuna ljudi.
Stoga je vrlo važna vijesti objavljena u nedjelju, da je Rusija na granice s Ukrajinom dovukla teški raketni sustav Iskander-M, koji nosi po dvije rakete dometa oko 800 kilometara. Svaka od tih raketa, prema ruskim procjenama ima razornu moć trećine bombe bačene na Hirošimu, a ruski Iskanderi raspoređeni su i u Bjelorusiji.
