'Europski odbor za sprečavanje mučenja, nečovječnog i ponižavajućeg postupanja ili kažnjavanja (CPT) danas je objavio izvješće o svom ad hoc posjetu Hrvatskoj, obavljenom između 10. i 14. kolovoza 2020. godine.

Ovo izvješće je objavljeno javno sukladno Pravilu 39 §3 Poslovnika o radu CPT-a, nakon pisanih izjava koje je dao viši hrvatski dužnosnik a koje se odnose na sadržaj izvješća i koje su učinjene dostupnim javnosti. Odbor smatra takve izjave kao pogrešno predstavljanje sadržaja izvješća, profesionalnog integriteta i modus operandi članova CPT delegacije. Sukladno tomu, Odbor je odlučio objaviti izvješće o svom posjetu u cijelosti', stoji u priopćenju.

U izvješću o Hrvatskoj koje je objavljeno danas, CPT poziva organe vlasti Republike Hrvatske da poduzmu odlučne aktivnosti kako bi se zaustavilo zlostavljanje migranata od strane policijskih službenika, te kako bi se osiguralo da slučajevi navodnog zlostavljanja budu istraženi na učinkovit način.

Odbor je obavio brzi reaktivni posjet Republici Hrvatskoj od 10. do 14. kolovoza 2020. godine, a posebice uz područje na granici s Bosnom i Hercegovinom (BiH), kako bi ispitao postupanje policije Republike Hrvatske i pravna jamstva koja su na raspolaganju migrantima lišenima slobode. Delegacija CPT-a je također detaljno ispitala procedure u postupanju prema migrantima u kontekstu njihovog protjerivanja iz Republike Hrvatske, kao i učinkovitost nadzora i mehanizama utvrđivanja odgovornosti u slučajevima navodne zlouporabe policijskih ovlaštenja tijekom takvih operacija. Također je obavljen i posjet Prihvatnom centru za strance Ježevo.

Izvješće naglašava da se, po prvi put otkako je CPT započeo posjete Republici Hrvatskoj 1998. godine, Odbor suočio s poteškoćama u suradnji. Delegaciji CPT-a su pružene nepotpune informacije o mjestima za lišavanje slobode migranata te se je suočila s opstrukcijama od strane policijskih službenika u pristup dokumentaciji koja je neophodna kako bi delegacija provela mandat Odbora.

Pored posjeta policijskim postajama u Hrvatskoj, delegacija CPT-a je također obavila mnogo razgovora cijelom dužinom hrvatske granice u Unsko-sanskom Kantonu BiH, gdje je dobila brojne vjerodostojne i suglasne navode o fizičkom zlostavljanju migranata od strane hrvatskih policijskih službenika (posebice članova interventne policije).

Navodno zlostavljanje se sastojalo od udaraca dlanom (šamara), udaraca nogom, udaraca pendrekom i drugim tvrdim predmetima (npr. kundakom/cijevima vatrenog oružja, drvenim štapovima ili granama drveta) u različite dijelove tijela. Navodno zlostavljanje je prema svjedočenjima naneseno ili u trenutku “zatečenja” migranata i de facto lišavanja slobode unutar hrvatskog teritorija (u rasponu od nekoliko do pedeset kilometara ili više od granice) i/ili u trenutku njihovog odvraćanja preko granice s BiH.

U značajnom broju slučajeva, intervjuirane osobe pokazale su nedavne povrede na svojim tijelima za koje su forenzički liječnici članovi delegacije ocijenili da su sukladne njihovim navodima o zlostavljanju od strane hrvatskih policijskih službenika (npr. pravi se poveznica s karakterističnim hematomima u obliku “tramvajskih tračnica” na stražnjem dijelu tijela, što je vrlo sukladno navodima o udarcima pendrekom ili štapom).

Izvješće također dokumentira nekoliko izjava migranata podvgnutih drugim oblicima ozbiljnog zlostavljanja od strane hrvatskih policijskih službenika kao što su prisiljavanje migranata da hodaju bosi kroz šumu do granice i bacanje migranata sa još uvijek vezanim rukama u rijeku Koranu koja razdvaja Republiku Hrvatsku od BiH. Neki migranti su također iznijeli navode da su odvraćani u BiH samo u donjem rublju i, u nekim slučajevima, čak i goli. Jedan broj osoba također je naveo da su nakon hapšenja i dok su ležali licem prema tlu neki hrvatski policijski službenici ispaljivali hice iz oružja u tlo blizu njih.

Priznajući značajne izazove s kojima se suočavaju hrvatski organi vlasti u postupanju s velikim brojem migranata koji ulaze u zemlju, CPT naglašava potrebu za usklađenim europskim pristupom. Međutim, usprkos tim izazovima, Republika Hrvatska mora ispuniti svoje obveze zaštite ljudskih prava i postupati s migrantima koji ulaze u zemlju kroz granicu na human i dostojanstven način.

Nalazi delegacije CPT-a također jasno pokazuju da nisu uspostavljeni učinkoviti mehanizmi utvrđivanja odgovornosti kako bi se identificirali počinitelji navodnog zlostavljanja. Ne postoje specifične smjernice Ravnateljstva policije Republike Hrvatske o dokumentiranju operacija odvraćanja migranata i nema neovisnog policijskog tijela za ulaganje pritužbi koje bi poduzelo učinkovite istrage o takvim navodnim postupanjima.

U pogledu uspostavljanja “neovisnog mehanizma nadzora granice” od strane hrvatskih organa vlasti, CPT postavlja svoje minimalne kriterije kako bi takav mehanizam bio učinkovit i neovisan.

Usprkos tome, CPT u zaključku želi nastaviti konstruktivan dijalog i čvrstu suradnju s hrvatskim organima vlasti, utemeljenu na jasnom prihvaćanju, uključujući i najviše političke razine, težine prakse zlostavljanja migranata od strane hrvatskih policijskih službenika i posvećenosti zadaći prestanka s takvim oblicima zlostavljanja', zaključuje se.

MUP: Nisamo dali suglasnost za objavu. Odbor je svoje Izvješće temeljio na neprovjerljivim informacijama iz BiH te evidentno prekoračio svoje ovlasti

'Izvješće je objavljeno protekom više od godine dana od ad hoc posjeta, i to nakon što je veći broj preporuka već ispunjen, a dostavljeni argumenti MUP-a nisu uvaženi', istuču pak u priopćenju iz Ministarstva unutarnjih poslova.

'Ministarstvo unutarnjih poslova RH nije dalo suglasnost za objavu navedenog Izvješća, te je odluka o njegovoj objavi, jednostrana odluka Odbora. Odbor je svoje Izvješće temeljio na neprovjerljivim informacijama iz BiH te evidentno prekoračio svoje ovlasti Protivljenje Ministarstva unutarnjih poslova RH objavi Izvješća potaknuto je činjenicom da se Izvješće u značajnoj mjeri temelji na izvorima informacija prikupljenima u Bosni i Hercegovini, gdje su predstavnici Odbora boravili prva dva dana svoga posjeta Republici Hrvatskoj, i to u kontaktu s predstavnicima nevladinih udruga i migrantima čiji je cilj pod svaku cijenu nezakonito ući na teritoriji Republike Hrvatske u namjeri daljnjeg migriranja prema državama zapadne Europe.

Očekivano je da, kad Odbor provodi provjere u jednoj državi, informacije na temelju kojih sastavlja Izvješće prikuplja i uvide provodi upravo u toj državi. Međutim, Odbor je svoje Izvješće sastavljao primarno na temelju neprovjerljivih informacija te subjektivnih i pristranih izvora iz Bosne i Hercegovine bez konkretnih dokaza za tvrdnje koje iznosi na teret Republike Hrvatske. Dodatan razlog zbog kojega Ministarstvo unutarnjih poslova nije dalo suglasnost za objavu Izvješća je i činjenica da je Odbor prilikom ad hoc posjeta Republici Hrvatskoj u kolovozu 2020. godine prekoračio svoje ovlasti fokusirajući se primarno na nadzor vanjske granice umjesto na svoj stvarni mandat što je sprječavanje neprihvatljivog postupanja i kažnjavanja zatvorenika.

Smisao Europske konvencije za sprječavanje mučenja i neljudskog ili ponižavajućeg postupanja ili kažnjavanja i rada Odbora je podrška državama strankama u jačanju zaštite pritvorenika.[1] To, evidentno, nije bilo težište ad hoc posjeta Odbora u kolovozu 2020. godine. Podsjećamo da je u najavi ad hoc posjeta Odbora istaknuto kako je cilj „provjeravanje postupanja i uvjeta detencije za strance kojima je ograničena sloboda kretanja temeljem propisa o strancima kao i procedure u vezi s prisilnim udaljenjem stranaca.

Nije slučajnost da je upravo tijekom boravka predstavnika Odbora u graničnim područjima između Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine zabilježena veća skupina migranata u pokušaju nezakonitog prelaska državne granice kakav je, nakon što je taj pokušaj uspješno spriječen, zabilježen i u veljači 2021. godine prilikom pokušaja skupine talijanskih zastupnika u Europskom parlamentu da na istom području nezakonito prijeđu zelenu granicu, koji je i u tom slučaju uspješno spriječen.

Svemu tome treba dodati da su predstavnici Odbora prilikom obilaska policijskih postaja Republike Hrvatske na granici s Bosnom i Hercegovinom, s obzirom da nisu zatekli pritvorene osobe, fokus stavili na prikupljanje informacija o postupanju granične policije, do kojih su pokušali doći na potpuno neprimjeren pa čak i nasilan način, čime su prekršili procedure i prekoračili ovlasti Odbora, te time iskazali nepoštovanje prema Republici Hrvatskoj kao suverenoj državi i članici Vijeća Europe.

O neprimjerenom ponašanju članova Odbora tijekom ad hoc posjeta obaviještena je i glavna tajnica Vijeća Europe, mr. sc. Marija Pejčinović Burić. Sva argumentirana očitovanja MUP-a RH dostavljena su još krajem 2020. godine, međutim nisu uvažena niti objavljena Svoja očitovanja na Preliminarno izvješće te Završno izvješće Odbora, Ministarstvo unutarnjih poslova dostavilo je u listopadu i studenom 2020. godine, argumentirajući neosnovanost velike većine navoda.

U svojim očitovanjima Ministarstvo unutarnjih poslova izvijestilo je Odbor kako je većinu preporuka iz Izvješća već ispunilo kao i da je preostali, manji dio preporuka u završnoj fazi ispunjavanja. Nažalost, Odbor argumente Ministarstva unutarnjih poslova RH kao i predočene dokaze i dostavljenu dokumentaciju, nije uvažilo niti objavilo. Umjesto toga, Odbor je odlučio jednostrano objaviti Izvješće s ad hoc posjeta iz kolovoza 2020. godine pozivajući se na članak 39., stavak 3. Pravila postupanja Odbora, i to unatoč detaljnom očitovanju o tome da Republika Hrvatska nije prekršila spomenute odredbe koje je Odboru dostavljeno 24. studenoga 2021. godine, a koje, kao ni ranija očitovanja i argumente Ministarstva unutarnjih poslova RH, Odbor nije uvažio.

Unatoč svemu, Ministarstvo unutarnjih poslova ostaje predano konstruktivnoj suradnji s Odborom. O tome svjedoči prihvaćanje ad hoc posjeta u kolovozu 2020. godine kao i sastanak koji je potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova dr. sc. Davor Božinović održao s predsjednikom Europskog odbora za sprječavanje mučenja i nečovječnog ili ponižavajućeg postupanja, g. Alanom Mitchellom u Zagrebu, 18. listopada 2021. godine, kojom prilikom je predloženo da se u duhu dobre suradnje posvetimo dobroj pripremi periodičkog posjeta Odbora koji je predviđen 2022. godine, pripremi Izvješća s toga posjeta koje će uvažiti i argumente Ministarstva unutarnjih poslova te predložili da se za provedbu utvrđenih preporuka prilikom periodičkog posjeta u 2022. godini uspostavi Radna skupina koja bi Odbor redovito izvještavala o učinjenom.

Zaključno, želimo istaknuti kako Europska konvencija o sprječavanju mučenja i neljudskog ili ponižavajućeg postupanja ili kažnjavanja, između ostalog, propisuje kako su podaci koje Odbor prikupi prilikom posjeta, njegovo Izvješće kao i konzultacije sa strankom – povjerljive prirode', stoji u priopćenju MUP-a.