Izjave Vijeća sigurnosti odobravaju se konsenzusom svih članica. Norveška i Meksiko napisale su kratak tekst izjave usvojene u petak.

"Vijeće sigurnosti izražava duboku zabrinutost glede održavanja mira i sigurnosti u Ukrajini. Vijeće sigurnosti podsjeća da su sve države članice na sebe preuzele, prema Povelji Ujedinjenih naroda, obvezu rješavanja međunarodnih sukoba mirnim putem", stoji u tekstu izjave.

"Vijeće sigurnosti izražava snažnu podršku naporima glavnog tajnika u potrazi za mirnim rješenjem", piše u izjavi, koja također traži da glavni tajnik UN-a Antonio Guterres ukratko ponovno izvijesti Vijeće u dogledno vrijeme.

Guterres se sastao s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom u Moskvi i ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskijem u Kijevu prošlog tjedna.

Njegovi su posjeti utrli put za zajedničke napore UN-a i Međunarodnog odbora Crvenog križa, koji su sudjelovali u evakuaciji oko 500 civila iz ukrajinskog lučkog grada Mariupolja i opkoljene čeličane Azovstalj od prošlog vikenda.

Izjava Vijeća sigurnosti je prihvaćena unatoč diplomatskim prepirkama koje su eskalirale otkako je Rusija 24. veljače započela to što ona naziva "posebnom vojnom operacijom" i što je Guterres nazvao ruskim "apsurdnim ratom".

Rusija je uložila veto na nacrt rezolucije Vijeća 25. veljače, kojim bi se osudila invazija Moskve. Tada su Kina, Ujedinjeni Arapski Emirati i Indija pri glasovanju ostali suzdržani. Rezoluciji Vijeća, kako bi bila usvojena, potrebno je 9 glasova 'za' i izostanak veta SAD-a, Rusije, Kine, Francuske ili Britanije.

Opća skupština UN-a, koju čine 193 država članica od kojih nijedna nema pravo veta, je od tada velikom većinom usvojila dvije rezolucije, što zorno prikazuje međunarodnu izolaciju Rusije zbog Ukrajine. Te su rezolucije neobvezujuće, no nose političku težinu.

Opća skupština je osudila rusku "agresiju protiv Ukrajine" i zatražila povlačenje ruskih vojnika, pristup pomoći i zaštitu za civile. Također, kritizirala je Rusiju zbog stvaranja "strašne" humanitarne situacije.