Time je potvrdilo da se majkama i njihovoj djeci pruža najkvalitetnija skrb i to prema svjetskim kriterijima inicijative „Rodilišta – prijatelji djece“ koju u Hrvatskoj provode UNICEF i Ministarstvo zdravlja. To znači da se u rodilištu redovno primjenjuje deset koraka do uspješnog dojenja i poštuju odredbe Međunarodnog kodeksa o načinu reklamiranja i prodaje nadomjestaka za majčino mlijeko.

Prigodom proglašenja ˝Vinogradske˝ ministar zdravlja prof.dr.sc. Rajko Ostojić osvrnuo se na 20 godina provedbe inicijative za humanizaciju rodilišta u Hrvatskoj te ključna vladina ulaganja u zdravlje majki i novorođene djece.

Priznanje „Majka i dijete“ je predstojniku Klinike za ženske bolesti i porodništvo prof.dr.sc. Krunoslavu Kuni uručio koordinator programa „Rodilište – prijatelj djece“ prof.dr.sc. Josip Grgurić koji je tom prigodom najavio i 23. Međunarodnog tjedna dojenja koje se tradicionalno obilježava prvi tjedan u kolovozu. Ovogodišnji Međunarodni tjedan dojenja stavlja naglasak na potporu majkama u zajednici – od njihovih obitelji, zdravstvenog osoblja te njihovih poslodavaca. Posljednje UNICEF-ovo istraživanje o roditeljstvu pokazalo je da su stope dojenja u rodilištu visoke, ali vrlo brzo opadaju s drugim mjesecom života djeteta pa je važno osigurati jaču podršku zajednice dojenju u razdoblju nakon izlaska iz rodilišta.

«Ove godine naša zemlja obilježava 20 godina otkako je počela inicijativa „Rodilišta-prijatelji djece“ i danas su stvoreni uvjeti da nijedno rodilište više ne razdvaja majku i dijete nakon poroda. Sljedeći korak i izazov nam je održavati kvalitetu, ali i nastavljati inicijativu u smjeru ˝Rodilišta prijatelji majki i djece˝, izjavio je koordinator te inicijative prof.dr.sc Josip Grgurić istaknuvši kako je važno da podrška dojenju dođe do što većeg broja majki i djece, a posebice djece u neonatalnim jedinicama intenzivnog liječenja.
Rodilište KBC Sestre milosrdnice je 28. rodilište koje je zaslužilo status „Rodilišta - prijatelja djece“ od ukupno 31 u cijeloj zemlji.

Ciljevi 23. Međunarodnog tjedna dojenja su usmjereni prije svega podršci majkama od njihovih bližih i širih zajednica. U tome, pored zdravstvenog sustava veliku važnost je uvijek imala i ima iskustvena podrška majki majkama. Danas je to moguće ostvariti i kroz provjerene oblike pomoći kao što su trudnički tečajevi, grupe za potporu dojenju ili telefonska savjetovališta poput Telefončića te kroz sustav primarne zdravstvene zaštite. Usvajanjem Nacionalnog programa promicanja dojenja te reguliranjem marketinga nadomjestaka za majčino mlijeko, osigurava se nacionalna održivost napora i postignutih rezultata u podršci dojenju.