Na Banovini su zabilježeni prvi slučajevi zaraze virusom Zapadnog Nila, kojeg prenose komarci. Oboljele su dvije osobe s područja Siska i Petrinje, a zarazili su se u Hrvatskoj. Sumnja se da postoje još deseci zaraženih. Područje Siska i Petrinje sada će se tretirati i larvicidno i adulticidno
'Imamo dva pacijenta koji su oboljeli od groznice Zapadnog Nila. Kod njih je razvijen meningoencefalitis, što je veoma rijetko. Kad gledate ovu bolest, moramo kazati da 70 do 80 oboljelih nema nikakvih tegoba', objasnio je Inoslav Brkić, epidemiolog i ravnatelj Zavoda za javno zdravstvo Sisačko-moslavačke županije, za Dnevnik Nove TV.
'Bilo tko tko ima simptome poput osipa, bolova u mišićima – nečega što sliči na ljetnu gripu – neka se javi svom liječniku. Definitivno mora biti obrađen. Bolesti ima svugdje po svijetu i gdje god ima ptica i komaraca bit će ove bolesti', dodao je.
vezane vijesti
Zaraženi imali teže simptome
'Naši bolesnici, njih dvoje, imali su teže simptome - jaku glavobolju, visoku temperaturu, bolove u mišićima i zglobovima. Teško su se kretali, a prva dva ili tri dana imali su poremećaj stanja svijesti. Znači, teško su se razbuđivali, što je nama odmah alarm da se radi o težoj bolesti', objasnila je Tonka Jozić Novinc, voditeljica Odjela za infektivne bolesti Opće bolnice Sisak, dodavši da su se oboljeli zarazili u Hrvatskoj.
'Bolest prenose komarci, ne prenosi se s čovjeka na čovjeka. Kako je velik broj komaraca, veća je vjerojatnost da će se netko zaraziti. Može se očekivati da ćemo imati još slučajeva', kazala je.
Dva su se bolesnika dobro oporavila. 'Međutim, kada god imate bolest središnjeg živčanog sustava, naravno da se mogu očekivati problemi i oštećenja. Nećemo zvati zlo, ali posljedice mogu biti i veće', rekla je Jozić Novinc.
Od bolesti se može obraniti raznim repelentima i zdravim životom, ali i košnjom trave i zaprašivanjem. 'Svi mjerodavni gradovi i općine bi morali špricati i smanjivati broj komaraca, a time i broj onih zaraženih', zaključila je.
Mjere osobne zaštite
Infekciju virusom Zapadnog Nila prenose komarci pa stoga radi smanjenja rizika od infekcije, osim dezinsekcijskih mjera suzbijanja komaraca, važna je osobna zaštita:
- Primjena repelenata, sredstava koja odbijaju komarce, na otkrivene dijelove tijela (prema uputama proizvođača),
- Nošenje odjeće dugih rukava i nogavica prilikom boravka na otvorenom, ukoliko to dopuštaju vremenske prilike,
- Izbjegavanje boravka na otvorenom u razdoblju najveće aktivnosti komaraca, od sumraka do zore,
- Primjena zaštitnih mreža na prozorima i vratima
- Uklanjanje mjesta za razvoj legla komaraca, kao što su razne nakupine vode u našem okolišu (okućnice, balkoni, terase, vrtovi) ili redovito pražnjenje (barem jednom tjedno) nakupljene vode (nepokriveni spremnici vode, plitice lončanica za cvijeće, odbačene posude, automobilske gume, limenke i sl.)
- Boravite u klimatiziranim prostorima kada je moguće.
Široka geografska cirkulacija virusa
Prema podacima ECDC-a, u 2023. prijavljeno je 713 lokalno zaraženih slučajeva virusom Zapadnog Nila u 123 regije unutar devet zemalja EU-a. U 22 regije ovaj virus se pojavio prvi put, a zabilježeno je i 67 smrtnih slučajeva. Prijavljeni broj slučajeva manji je u odnosu na godinu ranije (1133), ali se povećao broj regija sa zaraženima – najviši je od vrhunca 2018. – što ukazuje na široku geografsku cirkulaciju virusa.
Komarac Culex pipiens, odgovoran za širenje virusa Zapadnog Nila, porijeklom je iz Europe i prisutan je diljem EU/EEA-e.
Bolest se obično pojavljuje u ljetnim i jesenskim mjesecima, a kod ljudi u 70 do 80 posto slučajeva prolazi bez simptoma. U oko 20 posto slučajeva manifestira se simptomima koji nalikuju onima gripe, najčešće povišenom temperaturom, glavoboljom, slabosti te boli u mišićima i zglobovima.
Kod samo jedan posto oboljelih može se razviti teža bolest zbog zahvaćenosti središnjeg živčanog sustava, uz simptome meningitisa ili encefalitisa, odnosno upale moždanih ovojnica ili mozga.
Pod povećanim su rizikom od obolijevanja starije osobe koje već imaju kroničnu bolest (kao primjerice dijabetes, hipertenziju, kroničnu bubrežnu bolest) ili imunosuprimirane osobe (osobe nakon transplantiranja organa i dr.).
Oboljeli se liječe simptomatski i većina ih se oporavi bez trajnih posljedica.
