Neučinkoviti rad Tužiteljstva BiH i nedostatak političke volje na državnoj razini glavni su razlozi zbog kojih brojni slučajevi ratnih zločina, uključujući najteže, još nisu procesuirani, a riječ je o tisućama osumnjičenika, stoji u posebnom izvješću predstavljenom u srijedu u Sarajevu
Izvješće o problemu kažnjavanja počinitelja ratnih zločina u BiH sačinila je Joanna Korner, koja je 26 godina bila sutkinja i tužiteljica u Velikoj Britaniji. Bila je i sudac Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY), a sada je britanska kandidatkinja za sutkinju Međunarodnog kaznenog suda (ICJ).
Sporost u procesuiranju ratnih zločina već godinama opterećuje pravosuđe u BiH, a vlada Velike Britanije financirala je izradu posebnih revizija ovakvih slučajeva, zaduživši za to upravo sutkinju Korner.
vezane vijesti
Korner je tijekom online predstavljanja svoga izvješća kazala kako je pandemija koronavirusa dodatno zakomplicirala ionako složeni problem procesuiranja ratnih zločina u BiH, koji bi, sukladno ranijim planovima, trebali dobiti pravosudni epilog do kraja 2023., no to sada više neće biti moguće.
Potrebne "radikalne promjene", prvo kazniti najodgovornije
Trenutačno je u BiH otvoreno oko 600 slučajeva ratnih zločina s oko 4000 osumnjičenika, a Korner je kazala kako je najvažnije kazniti najodgovornije: one koje su zapovjedili zločine ili nisu ništa učinili da bi ih spriječili.
"Na njih se trebaju koncentrirati Sud i Tužiteljstvo BiH", kazala je britanska sutkinja dodajući kako bi izravne počinitelje što prije trebalo predati tužiteljstvima i sudovima na nižim razinama vlasti, jer je to najbolji način da se sva potrebna suđenja što prije i održe.
Odgovornost za to ima i Vijeće ministara BiH, koje već pune dvije godine ne uspijeva usvojiti revidiranu državnu strategiju za procesuiranje ratnih zločina, a ona je pak nužna za precizno definiranje kriterija za istrage i suđenja i jači nadzor nad istragama i sudskim procesima.
Tužiteljstvu BiH sutkinja Korner preporučila je "radikalne promjene", čime je neizravno potvrdila druge ocjene kako organizacija rada, za koju je odgovorna glavna tužiteljica Gordana Tadić, nije u potpunosti odgovorila izazovima tog posla.
Preporuke za poboljšanje rada tužiteljstva
Britanska je sutkinja ipak oprezno odgovorila na pitanje treba li Tadić ostati ili bi ju trebala zamijeniti neka druga osoba, a konstatirala je i kako je njen dolazak ipak doprinio poboljšanju rada nakon smjene bivšeg glavnog tužitelja Gorana Salihovića, za kojega u izvješću stoji kako je Tužiteljstvom, odnosno njegovim odjelom za ratne zločine, upravljao "autokratskim i proizvoljnim stilom".
"Dobije li potrebnu potporu i uz volju koju ima vjerujem da će (Tadić) provesti moje preporuke", kazala je Korner, koja je glavnoj tužiteljici predložila što hitniji preustroj njenih istražnih timova, promjenu načina na koji oni vode istrage kao i poboljšanje kvalitete samih optužnica.
Ove su preporuke na tragu ranijih upozorenja, odnosno sličnog izvješća iz 2016., da neki od tužitelja u Tužiteljstvu BiH nisu u stanju ni napisati kvalitetnu optužnicu pa one onda "padaju" na suđenjima.
Tužiteljica Tadić kazala je kako je izvješće sutkinje Korner objektivno te je najavila kako će Tužiteljstvo BiH ispoštovati sve preporuke, ali je dodala da je tužiteljima potrebna pomoć drugih razina vlasti da bi obavili svoj posao.
Pojasnila je kako je u kategoriji tzv. najsloženijih slučajeva kojima se bavi Tužiteljstvo njih 253, a odnose se na 3157 osoba. Uz to je 196 predmeta u kategoriji manje složenih, a riječ je o 1066 osumnjičenika, dok je oko 500 predmeta povezano s nepoznatim počiniteljima, a dodatnih nešto više od 1000 predmeta odnosi se na slučajeve ekshumacije.
"Dio predmeta mora se rješavati u okviru regionalne suradnje", podsjetila je Tadić i na slučajeve u kojima su počinitelji nedostupni pravosuđu BiH.
