U Zagrebu se dnevno intervenira četiri puta zbog pucanja vodovodnih cijevi. Nekad je riječ o manjim intervencijama, a nekad situacija eskalira, kao prije nekoliko dana na Trešnjevci, kad su uslijed propadanja tla u vodu potonuli i automobili. Neke cijevi, poput onih na Ilici - gdje su donedavno bili radovi, a Zagrepčani su šizili zbog gužvi - datiraju iz doba cara Franje Josipa, kako je to slikovito opisao gradonačelnik Tomislav Tomašević. One koje su pukle na Trešnjevci su pak iz 1957. godine.

Dok čeka novi poziv Ministarstva gospodarstva za europska sredstva kojim bi pokrenuo 323 milijuna eura vrijedan Projekt Zagreb, Grad je raspisao javnu nabavu tešku 4,3 milijuna eura bez PDV-a, također sufinanciranu europskim novcem, za izgradnju i rekonstrukciju oko osam kilometara vodoopskrbnih cjevovoda na 15 lokacija.

Rok za dostavu ponuda je 9. listopada, a s obzirom na dugotrajnost ovakvih postupaka, može se očekivati da bi se s radovima, ako ne bude poništavanja nabave, moglo krenuti iduće godine. Izvođači radova imat će godinu i pol za obavljanje posla. Cjevovodi koje planiraju zamijeniti i postaviti različitih su profila i duljina, od 149 do 1746 metara, a uz njih će se paralelno mijenjati kućni priključci.

Može se pretpostaviti, s obzirom na to da su cjevovodi različitih dužina, da će na nekim lokacijama radovi trajati i kraće.

Radovi na 15 lokacija

Radovi su tako planirani u Koranskoj, Dobranskoj, Cerjanskoj, Zapoljskoj, Lojevovu prilazu, na Meštrovićevu trgu, u Savskom gaju XIII do Botinca, Uskočkoj-Dinarskoj-Ljubljanici, Veslačkoj, na Krugama, u Cvjetnom naselju 1, Stupničkoj, Videkovićevoj u Svetoj Nedjelji, Vukovićevoj i Josipa Andrića. O kakvoj je mreži riječ, svjedoči i podatak da cijevi u Cvjetnom naselju, gdje će se mijenjati 329 metara, datiraju iz 1945. godine.

Zagreb zbog neulaganja u vodovodnu infrastrukturu, dugu 3800 kilometara, gubi 57 posto iscrpljene vode. Iako se novcem od izdavanja obveznica u visini od 300 milijuna kuna 2007. godine trebalo započeti sa sanacijom vodovodne i plinske mreže, koju godinu kasnije utvrđeno je da na to nije potrošena ni dvoznamenkasta brojka.

Početkom travnja Grad je predstavio Projekt Zagreb, navevši da je riječ o generacijskom iskoraku i najvećem projektu u zagrebačkoj povijesti, vrijednom 323 milijuna eura, no mjesec kasnije uslijedio je hladan tuš.

Na listi projekata iz poziva Ministarstva gospodarstva za sufinanciranje europskim novcem među prvih 15 Projekta Zagreb nije bilo. Iz oporbe su očekivano krenuli udari i optužbe za njegovu propast, ali u Gradu tvrde da nisu odustali od europskih para.

'Projekt ide dalje, 25 građevinskih dozvola je ishođeno. Na prvom pozivu Ministarstva cijela vrijednost alokacije bila je koliko treba za Projekt Zagreb i bilo bi nepravedno da je to dodijeljeno samo nama. Sada čekamo dodatak te alokacije, a premijer Plenković je obećao da će se to dogoditi i nema razloga ne vjerovati da će se dogoditi', kazao je Luka Korlaet, zagrebački dogradonačelnik, prije nekoliko dana, kada se dogodilo puknuće cijevi u Novom Zagrebu, dodavši da će, jednom kad krene, Projekt Zagreb trajati cijelo desetljeće.

Naveo je tada da je ove godine u planu gradnja osam kilometara novih vodovodnih cijevi te sedam kilometara onih za kanalizaciju i odvodnju, ali i da će se popraviti 20 kilometara starih cijevi.