Kada muškarci koji vode Europsku uniju ove godine budu birali nove čelnike Unije mogli bi konačno imenovati više žena, no ne očekujte radikalne promjene. Europska unija započela je razgovore o imenima osoba koje će voditi ključne institucije Unije sljedećih pet godina. Čelna pozicija u Europskoj središnjoj banci, koja se bira svakih osam godina, također će se morati popuniti.
Pregovarači u Bruxellesu i europskim glavnim gradovima trebat će odvagati interese sjevera i juga, desnih i lijevih, velikih i malih zemalja, bogatijih i siromašnijih. Ove godine pritisak je veći nego inače zbog ravnoteže spolova. Nijednu od tri najmoćnije europske institucije, Europske komisije, Europskog vijeća i Europske središnje banke nikada nije vodila žena.
"Situacija je smiješna. Još uvijek je premalo žena. To se odnosi i na sve druge visoke dužnosti u EU", poručio je u lipnju predsjednik Komisije na odlasku, Jean-Claude Juncker koji je imao tek jednu ženu među svojih šest zamjenika. No za njegova mandata je bilo prerano očekivati napredak.
"Mislim da se ne možemo nadati da ćemo u bližoj budućnosti vidjeti ženu na čelu Komisije", rekao je Juncker u četvrtak i dodao da taj izbor nije na njemu.
vezane vijesti
Francuski predsjednik Emmanuel Macron i predsjednik Europskog vijeća na odlasku Donald Tusk su među onima koji zahtijevaju da ženama pripadnu dvije od četiri funkcije - šefa Komisije, predsjednika Europskog vijeća i Europskog parlamenta te šefa europske diplomacije. Talijanka Federica Mogherini, aktualna šefica diplomacije zasad je jedina žena na jednoj od tih pozicija.
Među ženama kandidatkinjama za visoke dužnosti u Bruxellesu su povjerenica EK za tržišno natjecanje, Dankinja Margrethe Vestager, izvršna direktorica Svjetske banke, Bugarka Kristalina Georgieva i španjolska ministrica financija Nadia Calvino.
U utrci za visoke pozicije također su bivša francuska ministrica za europske poslove, Nathalie Loiseau, povjerenica EK za pravosuđe Vera Jourova i aktualna predsjednica Litve Dalia Grybauskaite. Često se spominje ime prve žene na čelu MMF-a, Christine Lagarde, ali i Mairead McGuinness, aktualne potpredsjednice Europskog parlamenta koja razmatra ulazak u utrku za predsjednicu parlamenta.
Žena koja bi mogla obnašati visoku dužnost u EU je i bivša danska premijerka Helle Thorning-Schmidt koja je 2014. izgubila u utrci za čelno mjesto Europskog vijeća. No, vodstvo EU-a preslika je nacionalnih politika u bloku u kojemu još uvijek prevladavaju muškarci. Nacionalne države nominiraju 28 povjerenika, a u aktualnom sazivu Komisije među povjerenicima je samo devet žena.
"Povijesno gledano žene nisu bile prioritet", rekla je Virginija Langbakk, direktorica Europskog instituta za ravnopravnost spolova, agencije EU-a. "To je sporazum dječaka jer većinu stranaka još uvijek vode muškarci."
Od 28 lidera nacionalnih država samo su četiri žene. Jedna od njih je Angela Merkel, najmoćnija žena. Njemačka kancelarka najavila je da će se povući iz politike po isteku mandata 2021., no ima onih koji se nadaju da će se predomisliti s obzirom na njezino veliko iskustvo i odanost Europskoj uniji.
Potencijalna peta žena pobijedila je na izborima ovog tjedna u Danskoj, ali preostale tri, uključujući Britanku Theresu May već su gotovo izvan igre. Jaz je posebno izražen u Europskoj središnjoj banci. Samo dvije žene sjede u 25-članom upravnom vijeću. Jedna od njih je šefica Irske središnje banke Sharon Donnery. Trebala bi se povući 1. rujna, a zamijenit će ju muškarac.
Od glavnih institucija EU-a, najbliži rodnoj jednakosti je Europski parlament koji je svoju prvu predsjednicu, Francuskinju Simone Veil, imenovao 1979. Četrdeset godina kasnije, procjenjuje se da je 40 posto žena izabrano na izborima za EP prošlog mjeseca, što je povećanje u odnosu na 36 posto zastupnica u aktualnom sazivu.
U parlamentima Belgije, Švedske i Finske sjedi više od 40 posto žena, ali u Mađarskoj i na Malti tek nešto više od 10 posto. U europskim institucijama nema samo više muškaraca, već i više bijelaca. Manjine čine desetinu stanovništva EU-a, a samo ih je pet posto izabrano za eurozastupnika, rekla je Sarah Chander iz Europske mreže protiv rasizma.
"Napredak je vidljiv, ali još uvijek smo daleko od stvarne zastupljenosti europskog stanovništva", dodala je Chander. Smanjivanje razlike među spolovima bit će samo jedan čimbenik u pregovorima o popunjavanju najviših europskih dužnosti. "To je apsolutno nešto što će pokušati poboljšati, to je u interesu svih", rekao je viši vladin dužnosnik koji se bavi pitanjima EU u jednoj državi članici. "Važno je, ali mora biti izvedivo. Neće biti nešto što će se morati učiniti", zaključio je.
