'Svi vjerujemo da će ratifikacija proteći glatko', rekao je Van Rompuy na konferenciji za novinare po završetku summita na kojem je potpisan ugovor o stabilnosti, koordinaciji i upravljanju u ekonomskoj i monetarnoj uniji.

Dogovor o fiskalnom paktu potpisale su sve zemlje članice osim Velike Britanije i Češke. U fiskalnom paktu zemlje potpisnice su se obvezale da će voditi uravnoteženu proračunsku politiku, zaustaviti rast dugova i početi ih smanjivati. Odredbe da strukturni proračunski manjak ne smije prelaziti 0,5 posto BDP-a, a javni dug 60 posto BDP-a zemlje članice trebale bi ugraditi u svoje ustave ili u zakone koji imaju ustavnu snagu. U slučaju kršenja dogovorenih pravila slijedile bi kazne. Iznimke iz 'zlatnog pravila' moguće su samo u izvanrednim situacijama koje su izvan kontrole države članice i to privremeno i ako to privremeno odstupanje ne ugrožava srednjoročnu fiskalnu održivost.

Za nadzor poštivanja 'zlatnog pravila' bit će nadležan Sud Europske unije. Europska komisija će podnositi izvješća o tome jesu li zemlje članice u svoje zakonodavstvo unijele 'kočnicu za dugove', a jedna ili više zemalja moći će tužiti drugu članicu koja bude kršila pravila.

Ugovor će stupiti na snagu kada ga ratificira najmanje 12 članica eurozone, a cilj je da stupi na snagu 1. siječnja 2013. godine. Jedino je Irska najavila da će ga ratificirati na referendumu. Međutim, ovaj put najava referenduma primljena je s puno manje neizvijesnosti, jer ga jedna članica ne može blokirati. U slučaju da Irci odbiju ovaj ugovor na referendumu ne bi imali pravo na pomoć iz Europskog stabilizacijskog fonda, koji je namijenjen za pomoć zemljama eurozone koje se nađu u financijskim poteškoćama.

Ugovor će u cjelini vrijediti u eurozoni, a mogu mu se pridružiti i zemlje koje nemaju euro.

Ovaj summit bio je znatno mirniji od sastanaka na vrhu u posljednjih nekoliko mjeseci, koji su često bili ocjenjivani kao summiti posljednje šanse za spas eurozone.

'Ovo je bio lagan i pozitivan summit', rekao je Van Rompuy, dodajući u šali da je 'najpozitivnije to što je on ponovno izabran za predsjednika Europskog vijeća'.

Predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso rekao je da se 'eurozona više nikad neće vratiti u vrijeme fiskalne neodgovornosti', dodajući da su veći izgledi za solidarnost zemalja članica sada kada je stvorena okosnica fiskalne konsolidacije i odgovornosti.

Ugovorom o fiskalnoj disciplini trebali bi se ispraviti nedostaci iz razdoblja kada je stvarana monetarna unija, a koji nisu bili vidljivi dok nije izbila financijska kriza. Ugovorom se želi spriječiti nekontrolirano trošenje i neodgovorno zaduživanje pojedinih zemalja članica što je u jednom trenutku prijetilo samom opstanku eurozone.

Ako neka od zemalja potpisnica na temelju vlastite ili ocjene Europske komisije ocijeni da neka druga članica nije provela mjere koje joj je sud naložio, ona može ponovno tužiti tu zemlju i tražiti financijske sankcije.

Ako zemlja potpisnica ne bude poštivala odluke suda, bit će kažnjena financijski, a kazna ne smije prijeći 0,1 posto njezina BDP-a. Novac koji bi kao kaznu te države plaćale išao bi u Europski stabilizacijski mehanizam, stalni protukrizni fond ili u proračun EU-a.

Ugovor također predviđa da njegove potpisnice podrže izvješća i preporuke Europske komisije kada ona ocijeni da je prekršeno pravilo o proračunskom deficitu. O tome će se odlučivati tzv. obrnutom kvalificiranom većinom, što znači da će takva većina biti potrebna za odbacivanje, a ne za prihvaćenje Komisijina prijedloga.

Države potpisnice su se obvezale da će donositi mjere potrebne za dobro funkcioniranje eurozone, za poticanje konkurentnosti, zapošljavanja, te održivih javnih financija.

Najmanje dvaput godišnje održavat će se summit eurozone, a za predsjednika summita eurozone izabran je predsjednik Europskog vijeća Van Rompuy.