Vjesnikovi tiskarski strojevi i novinska rotacija, procijenjene vrijednosti 1,36 milijuna eura, poslovni prostor na prvom katu u centru Rijeke od 79 kvadratnih metara, vrijedan 125 tisuća eura, umjetnička zbirka procijenjena na 129 tisuća eura, poslovni udjeli u tvrtki Vjesnik - usluge nominalnog iznosa 24.580 eura te ostala pokretna imovina naći će se uskoro na bubnju. Za 17. travnja sazvana je Glavna skupština tvrtke Vjesnik d.d., na kojoj će se donijeti odluka o javnoj dražbi
Točan datum započinjanja prikupljanja ponuda za sve navedeno trebao bi biti poznat nakon što skupština donese odluku. Među 20 strojeva najveću procijenjenu vrijednost imaju Rotoman, 700 tisuća eura, i novinska rotacija MAN Roland Geoman (250 tisuća eura). Od pet vozila, najviša početna cijena je za VW Passat i Mercedes Atego (oba 15 tisuća eura). Ono što osobito plijeni pozornost vrijedna je umjetnička zbirka sazdana od pedesetak slika i skulptura koje je Duško Večerina, stalni sudski vještak za slikarstvo i bivši inspektor u policiji, procijenio na 128.790 eura.
A među njima ima radova Ede Murtića, Zlatka Price, Krste Hegedušića, Mersada Berbera, Marijana Dentonija, Josipa Vanište… Slika Krste Hegedušića 'Suša III.' iz 1961. godine, 'Gvirc (pučka svečanost)' Marijana Detonija iz 1940., 'Prodavačice' Zlatka Price iz 1958. godine te skulptura Vanje Radauša 'Djevojka s pletenicama' iz 1957. godine procijenjene su kao najvrednije i njihove početne cijene su u rasponu od 15 do 20 tisuća eura.
'Prije nego li se nađu u prodaji, sve umjetnine pregledat će ljudi iz Gradskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirode. S obzirom na to da sam za četiri procijenio da su osobito vrijedne i zatražio da se stave pod preventivnu zaštitu za stjecanje statusa kulturnog dobra, oni moraju to potvrditi, a postoji mogućnost i da se poslije pregleda proširi taj popis. Nakon toga sve umjetnine naći će se na aukciji, ali one s preventivnom zaštitom neće se moći kupiti jer će se prvo ponuditi državi. Ako država ne iskaže interes za njih, onda će ići na dražbu', pojasnio je Večerina.
Nekad moćni Vjesnik kupovao je umjetnine poput drugih velikih tvrtki u socijalizmu i na taj način podupirao umjetnike i kulturu.
'Bilo je to na obostrano zadovoljstvo. U Vjesniku su tada radili vrhunski intelektualci', smatra Večerina. Iako je na popisu navedena 61 umjetnina, dvije ipak nedostaju. Riječ je o dva ulja na platnu: 'Čovjek i pas' Miljenka Stančića iz 1950. godine i 'Požar na selu' Ivana Generalića iz 1937. godine.
'Procjenu sam radio temeljem popisa koji je napravljen prije desetak godina i te dvije slike već su bile prodane. Kome i za koliko, ne znam', naglasio je Večerina. Upitan što bi s popisa i koliku vrijednost moglo postići na prodaji - pod uvjetom da to država ne otkupi - navodi da je to teško reći jer je hrvatsko tržište 'malo i nikakvo', a onaj tko kupi slike ima uvjet da ih ne smije iznositi iz zemlje.
'Možda Murtić, jer on je uvijek na cijeni, ili Detonijeva slika koja ima određeno značenje', kazao je Večerina.
Prema uvjetima prodaje, ako se nekretnina, automobili i strojevi ne unovče prilikom prvog prikupljanja ponuda, početna cijena kod svake naredne prodaje umanjivat će se po 20 posto u odnosu na procijenjenu vrijednost. Kao uvjet za dostavljanje ponuda tražit će se uplata jamčevine u iznosu od 10 posto početne vrijednosti u toj prodaji. Oglasi o javnom prikupljanju ponuda objavljivat će se na internetskim stranicama Sudačke mreže i u Jutarnjem ili Večernjem listu. Ponude će se otvarati pred javnim bilježnikom.
Isti princip primjenjivat će se za prodaju umjetnina, s time da će neke od njih najprije pokušati direktno prodati državi. Ako države ne pokaže interes ponudit će se na dražbi, ako ni tada ne bude zainteresiranih cijena će im se svaka dva mjeseca umanjivati za 20 posto.
Ostala pokretna imovina koja nije procijenjena, poput namještaja i elektroničke opreme, planira se unovčiti javnim prikupljanjem ponuda, direktnom pogodbom ili na drugi adekvatan način po izboru likvidatora, ovisno o vrijednosti i vrsti imovine.
Rasprodajom ostataka tvrtke koja je nekad djelovala pod nazivom NIŠPRO Vjesnik i na vrhuncu slave krajem osamdesetih zapošljavala 5942 ljudi, 1985. godine tiskala više od 267 milijuna novinskih izdanja i ukupno prodala njih 233 milijuna, stavit će se zadnji čavao u lijes najvećeg novinsko-izdavačkog koncerna u jugoistočnoj Europi. Koncerna koji je za svoje radnike osigurao tisuću stanova, a kroz tranzicijsku pretvorbu i privatizaciju prošao kao bos po trnju zahvaljujući najvećim političkim partijama s desnice i ljevice, tajkunima, propalim medijskim mogulima, Crkvi i svima koji su u njega došli da bi omastili brk. Od moćne kuće, istina, ostala je još vrijedna nekretnina na Slavonskoj aveniji, ali ona je odavno raspodijeljena na nekoliko dijelova.