Premijer Andrej Plenković na početku sjednice Vlade u uvodnom se dijelu osvrnuo na posjet pilotima u zrakoplovnoj bazi Zemunik s ministrom obrane Damirom Krstičevićem.

Komentirao je i presudu Suda Europske unije oko registracije izbjeglica u Hrvatskoj u vrijeme migrantske krize. 'Želim naglasiti da je pogrešna interpretacija da je ta presuda protiv Hrvatske jer Hrvatska nije bila stranka. To je očitovanje Suda. Ovim presudama je utvrđeno da se masovni prolazak migranata kroz državu članicu treba klasificirati kao nezakonit ulazak ako se ne registriraju u prvoj državi članici', kazao je.

'Treba reći da su države na osnovi humanitarnog razloga razmatrale međunarodnu zaštitu. Klauzula suverenosti to omogućuje. Takav pristup je bio dominantan. Presude ne mijenjaju dosadašnju praksu i postupanje RH. Tumačenjem propisa EU-a zbog proteka vremena ne postoji bojazan da će ove presude rezultirati vraćanjem znatnog broja osoba u RH', naglasio je.

Prijedlog smjernica ekonomske i fiskalne politike za razdoblje 2018. - 2020.

Prva točka dnevnog reda je Prijedlog smjernica ekonomske i fiskalne politike za razdoblje 2018. - 2020. 'Dobro u ovim smjernicama je to da se u ovoj godini očekuje 1,3 posto proračunskog deficita iako smo očekivali 1,6. Za 2018. godinu je ambicija da proračunski deficit bude 0,8 posto, a rast BDP-a 2,8 posto.

Vlada će izdvojiti 223 i pol milijuna kuna za demografsku revitalizaciju. Za umirovljenike će biti izdvojeno 1,35 milijuna kuna. Porast mirovina od 2,1 posto se očekuje tijekom 2018. godine. U zdravstvo dajemo pola milijarde kuna, tj. za HZZO.

Iskorak koji radimo je i za Ministarstvo obrane. U 2018. očekuje se prvi dio troškova za nabavu zrakoplova. Potvrđujemo da smo odlučni u namjeri da osiguramo sposobnost Hrvatskog ratnog zrakoplovstva', poručio je.

Ministar financija Zdravko Marić kaže da rezultati sugeriraju da smo 'na dobrom i pravom putu'. 'U dokumentu su tri osnovna poglavlja. Prvi je makroekonomska politika. Projekcije su gotovo istovjetne onima u programu konvergencije. Naša predviđanja, uključujući određene rizike i sve vezano za Agrokor, govore da će rast biti 3,2 posto.

'Oporavak gospodarske aktivnosti će imati reperkusije i na kretanje na tržištu rada', istaknuo je. Ukupni prihodi bit će 127 milijardi kuna, što je povećanje od 5,3 posto. Treba izdvojiti porezne prihode od 74,6 milijardi kuna, što je godišnji rast.

Što se rashoda tiče, Marić je spomenuo jačanje demografske obnove, skrb za hrvatske branitelje i umirovljenike. 'Problemi zdravstvenog sustava ne mogu se riješiti nijednim godišnjim proračunom, no pola milijarde kuna riješit će neke probleme', istaknuo je.

'Kada to sve skupa zbrojimo, možemo reći i da nešto oduzimamo, recimo u Ministarstvu gospodarstva, jer nam je ovo zadnja godina u kojoj plaćamo za restrukturiranje brodogradnje, a smanjit ćemo i ukupne kamate. Ukupni rashodi iz općih prihoda, oni u odnosu na plan 2017., bilježe rast od milijardu i pol kuna, tj. 1,4 posto. Očekivani su rashodi od 132,9 milijardi kuna za 2018.

U nadolazećem razdoblju očekujemo rast trenda smanjivanja javnog duga u BDP-u. Do 2020. planira se 71,1 posto udio javnog duga u BDP-u.

'Ovo je kvalitetan fiskalni okvir za trogodišnje razdoblje', zaključio je Marić.

'Nalazimo se ponovno u dobrim vremenima', istaknula je ministrica gospodarstva Martina Dalić. 'No opasnost dobrih vremena je ta da se zaboravi na štednju i racionalno postupanje u svim resorima. Fiskalnu situaciju treba pripremiti za neka vremena koja neće biti dobra, a koja sigurno dolaze u budućnosti', istaknula je.

Jedan od resora koji ima značajno smanjenje je resor gospodarstva jer se prestaju isplaćivati subvencije za brodogradnju.

Druga točka dnevnog reda je Nacrt prijedloga zakona o reviziji (EU) i Izvješće o radu Odbora za javni nadzor revizije za 2016. godinu. Zdravko Marić priznao je da se s tim zakonom kasni zbog političkih potresa i preslagivanja Vlade.

Treća točka je Nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti prirode, s Nacrtom konačnog prijedloga zakona (EU) i Nacrt prijedloga zakona o sprječavanju unošenja i širenja stranih te invazivnih stranih vrsta i upravljanju njima, s Nacrtom konačnog prijedloga zakona (EU).

Ministar Tomislav Ćorić naglasio je da invazivne strane vrste rade veliku štetu. 'Zakon daje cjelovit okvir o stavljanju na tržište i uzgoju te procjenu rizika stranih vrsta. Definira sustav upravljanja stranim vrstama u RH', naglasio je.

Na dnevnom redu je i Prijedlog zaključka o podršci projektu Europska prijestolnica kulture - Rijeka 2020. 

Kvota dozvola za zapošljavanje stranaca u građevini povećana za 2053

Što se tiče prijedloga odluke o izmjenama Odluke o utvrđivanju godišnje kvote dozvola za zapošljavanje stranaca za kalendarsku godinu 2017., ministar Marko Pavić kaže da je predviđeno povećanje kvota u građevinskom sektoru. 'Zbog bojazni da nećemo moći realizirati investicije za 2053 dozvole smo povećali kvotu kako bismo spasili sezonu građevine u suglasju sa socijalnim partnerima. To su većinom zanimanja kojih nema na tržištu rada niti ih ubrzano možemo prekvalificirati. To su tesari, zidari, armirači...'        

Osma točka je Prijedlog uredbe o Koordinaciji za sigurnost pri odobalnom istraživanju i eksploataciji ugljikovodika (EU). 

11. točka dnevnog reda je Prijedlog odluke o izmjeni Odluke o zabrani novog zapošljavanja državnih službenika i namještenika u tijelima državne uprave te stručnim službama i uredima Vlade Republike Hrvatske.

Ministar uprave Lovro Kuščević naglasio je da će i Ministarstvo uprave sudjelovati u odobravanju novih zapošljavanja, čime će se ubrzati donošenje odluka.                                                                                      

2800 dionica Croatia Airlinesa i 1660 dionica ACI-a dat će se u zalog za spas poduzeća Orljava. 

19. točka je Prijedlog odluke o davanju suglasnosti za jednokratnu isplatu dospjelog kredita HSBC Bank plc iz Londona, kojim je financirana kupnja rezidencije Veleposlanstva Republike Hrvatske u Londonu. 

Ministrica vanjskih poslova Pejčinović Burić podsjetila je da se u kupnju rezidencije krenulo 2002. i 2003. godine. 'Ugovor o bankovnom kreditu je produživan svake tri godine. Banka ne želi dalje to produživati i moramo isplatiti sve do kraja, ostaje 1345 britanskih funti. Nakon toga će ova nekretnina u potpunosti ući u vlasništvo RH', kazala je.

Najavila je i obnovu Augustinčićevog spomenika MIR u New Yorku povodom 25. obljetnice članstva Hrvatske u toj organizaciji.                                                                                                                                                                               

Podsjetimo, na Vladi su u četvrtak 23 točke dnevnog reda, a među ostalim, odlučivat će još o Prijedlogu zaključka o podršci projektu Europska prijestolnica kulture - Rijeka 2020., oko čega je nedavno održan sastanak premijera Plenkovića, ministrice kulture Nine Obuljen Koržinek i riječkog gradonačelnika Vojka Obersnela.

Na rasporedu Vlade su i izmjene Uredbe o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u javnim službama te izmjene Odluke o zabrani novog zapošljavanja državnih službenika i namještenika u tijelima državne uprave te stručnim službama i uredima Vlade Republike Hrvatske.   

Vlada će raspravljati o prijedlogu odluke o izuzimanju od prodaje dionica trgovačkih društava Croatia osiguranje d.d., Zagreb i Adriatic Croatia International Club d.d., Opatija (ACI d.d.).

Odlučivat će se o prijenosu prava upravljanja stanom u vlasništvu Republike Hrvatske na Ministarstvo obrane te o davanju suglasnosti Upravnom vijeću Doma zdravlja Ministarstva unutarnjih poslova za raspolaganje nekretninom – poslovnim prostorom, radi sklapanja Ugovora o zakupu poslovnog prostora s Dječjim vrtićom Izvor.

Bit će podneseno Izvješće o osnivanju i početku rada Nacionalnog vijeća za kibernetičku sigurnost i Operativno-tehničke koordinacije za kibernetičku sigurnost.