Na samom početku sjednice Plenković jepodsjetio da je Vlada sinoć održala telefonsku sjednicu na kojoj je na prijedlog potpredsjednika Vlade i ministra obrane Damira Krstičevića, a uz prethodnu suglasnost predsjednice, donijela Odluku o uporabi Oružanih snaga Republike Hrvatske radi pružanja humanitarne pomoći Državi Izrael u gašenju požara. Odobrenje je dano za korištenje dva zrakoplova Canadair CL-415 Hrvatskog ratnog zrakoplovstva i protuzračne obrane te su oni već na putu u Izrael

'Na taj način pokazujemo svoju solidarnost i prijateljstvo s Izraelom u ovom trenutku', istaknuo je Plenković te se kratko osvrnuo i na prošlu sjednicu Vlade održanu u Vukovaru i posjet bolnici u Klaićevoj. 'Mislim da smo i odlukama i konkretnom pomoći od 60 milijuna kuna pokazali kako je Vladi Vukovar i 25 godina nakon dana okupacije izuzetno bitan i da ćemo se u budućnosti maksimalno angažirati u pogledu gospodarskog oporavka i izgradnje tog grada', podsjetio je premijer i zahvalio svima na sudjelovanju na sjednici u Vukovaru.

Vlada će na još jednoj sjednici brusiti proračun za 2017.

Što se tiče bolnice u Klaićevoj, naglasio je: 'Bitno je da svi skupa učinimo napor kako bi se konačno u Hrvatskoj izgradila nacionalna dječja bolnica sa svim kapacitetima.' A nije zaboravio opetovati ni da je posjet Ukrajini bio odličan: 'S nama je bilo više od 100 gospodarstvenika na uspješnom gospodarskom forumu. Bili smo ondje na treću obljetnicu revolucije dostojanstva.'

Plenković je najavio i da će Vlada u ponedjeljak održati još jednu sjednicu. 'Dogovorili smo to nakon konzultacija prije svega s kolegom, ministrom financija Zdravkom Marićem, te ćemo raspraviti smjernice izrade proračuna za 2017. i, naravno, usvojiti za drugo čitanje u Saboru paket poreznih zakona kako bismo mogli pratiti vremensku dinamiku rada Sabora s ciljem da reforma bude usvojena na vrijeme', kazao je Plenković, a komentirao i jučerašnji 'aktualac' u Saboru

'Ocjenjujem da je to bilo sadržajno i da smo pokazali da smo u ovom u kratkom razdoblju, u ovih pet tjedana, otkada smo preuzeli odgovornost, upoznati sa svim ključnim dosjeima, svim politikama i da smo našim kolegama u Saboru jasno izložili stajališta i politike Vlade o svim ključnim pitanjima', zaključio je Plenković u uvodnom dijelu današnje sjednice Vlade.

Što je novo u sustavu javne nabave

Vlada je u saborsku proceduru poslala prijedlog novog Zakona o javnoj nabavi, a potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva Martina Dalić objasnila je najvažniju novinu: 'Dosad je postojala mogućnost ekonomski najpovoljnije ponude, ali zakon je dominantno propisivao najnižu cijenu. Prema novom zakonu, to neće biti slučaj, nego će ekonomski najpovoljnija ponuda biti jedini kriterij.'

Dakle,najniža cijena više neće biti jedini i najvažniji kriterij ocjene ponuda u postupcima javne nabave, nego će sam naručitelj propisati dodatne odgovarajuće kriterije, a cijena će po zakonu moći činiti maksimalno 90 posto ukupne strukture vrijednosti pojedinih kriterija. Obvezatnost tog kriterija na snagu će stupiti nakon šest mjeseci, a do tada će Ministarstvo provoditi intenzivnu edukaciju naručitelja te izraditi procedure za punu primjenu ekonomski najpovoljnije ponude, rekla je Dalić.

Ministrica je podsjetila da je taj zakon pripremala prošla Vlada u suradnji s predstavnicima gospodarstva, HGK i HUP-a, kako bi se uključilo iskustva sudionika u postupcima javne nabave. 'Ovaj zakon donosi značajno smanjivanje troškova koje postupci javne nabave izazivaju gospodarstvu. Ukidaju se neke pristojbe, dolazi do smanjivanja jamstava i očekujemo da će novi zakon pridonijeti smanjivanju ukupnih troškova javne nabave. Uvjerena sam da će uštede biti značajne', istaknula je Dalić.

'Doći će do smanjivanja troškova za gospodarstvo od približno 42 milijuna kuna. Efekte smanjenja troška javne nabave za naručitelje je teško procijeniti, ali tržište je vrijedno 40 milijardi kuna i stoga vjerujem da će biti značajni', zaključila je ministrica.

Predlaže se i uvođenje Europske jedinstvene dokumentacije o nabavi, odnosno obrasca kojim će ponuditelj dati izjavu da udovoljava svim traženim uvjetima, a tek će onaj koji bude odabran kao najpovoljniji o tome morati i dostaviti detaljne dokaze.

Također, predviđa se obveza prethodnog savjetovanja sa zainteresiranim gospodarskim subjektima o nacrtu dijela dokumentacije o nabavi prije formalnog početka postupka kako bi se spriječilo da se kroz samu dokumentaciju definira pobjednik natječaja.

'Značajno se pojednostavljuje i fleksibilizira postupak', naglasila je Dalić, a Plenković, koji je ranije kazao da je područje javne nabave 'jedno od ključnih područja financijske interakcije države i privatnog sektora, koje u europskim zemljama iznosi i 10 do 20 posto BDP-a, odnosno nešto više od 12 posto hrvatskog BDP-a', još je jednom poručio da je riječ o važnom zakonu i za gospodarstvo i za transparentnost.

'Što se događa ako se pokaže da tvrtka ne ispunjava uvjete - mora li se tada ići u novi postupak?', zanimalo je ministra zdravstva Milana Kujundžića, a Dalić je odvratila kako zakon polazi od toga da oni koji se prijavljuju na postupak čine to sa stvarnom namjerom. Stogadavanje izjave i upotreba Europske jedinstvene dokumentacije ne zamjenjuju dokaze o kvaliteti ponuditelja i njegovoj sposobnosti da odgovori na suštinu nabave te ne umanjuju zahtjeve i potrebe natjecatelja da obrazlože kako misle obaviti isporuku traženih roba i usluga.

Njome se daje izjavu da je naručitelj u mogućnosti i da ispunjava administrativne uvjete, različite dokaze i različite potvrde koje se u zakonskom postupku mogu tražiti, poput izjava o nekažnjavanju, navela je primjere Dalić.

Više trošarine na duhanske proizvode - skuplje cigarete

Na današnjoj sjednici Vlada je donijela i Uredbu o visini trošarine na cigarete, sitno rezani duhan i ostali duhan za pušenje koja predviđa više trošarine od važećih. Naime, s trenutačnih 230 kuna specifična trošarina trebala bi porasti na 265 kuna za 1.000 komada cigareta, a proporcionalna trošarina biti smanjena s 38 na 36 posto od maloprodajne cijene cigareta.

Minimalnu trošarinu na cigarete povećalo bi se sa 648 na 679 kuna za 1.000 komada cigareta. Na ostali duhan za pušenje trošarina se podiže s 500 na 550 kuna za kilogram dok trošarina za sitno rezani duhan i dalje ostaje na 550 kuna za kilogram.

Riječ je o usklađivanju nacionalnih propisa s propisima EU-a, podsjetio je državni tajnik u Ministarstvu financija Željko Tufekčić: 'Procijenjeni fiskalni učinak iznosi nešto iznad 140 milijuna kuna na godišnjoj razini, a povećanje cijene cigareta ne bi smjelo biti veće od jedne kune.' Ustvrdio je da se u slučaju cigareta do 22 kune očekuje povećanje maloprodajne cijene od 58 lipa po paketiću, a u slučaju cigareta koje su skuplje od 22 kune u rasponu od 17 do 55 lipa po paketiću i zaključio: 'Učinak na maloprodajnu cijenu zaista nije visok.'

Dekretom do novih šefova i članova uprava strateških javnih tvrtki

Vlada je Saboru poslala i Nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopuni Zakona o mirovinskom osiguranju, s Nacrtom konačnog prijedloga zakona, te je usvojila dvije uredbe kojima se kao prijelazno rješenjedo provedbe javnih natječaja predlaže ograničeno rješenje oko imenovanja čelnih ljudi državnih tvrtki.

Donošenjem ovih izmjena uvodi se tranzicijsko rješenje kojim se želi omogućiti normalno poslovanje nekih društava koja su bez vodstva. Uvodi se privremeno rješenje u kojem će se članovi uprava i nadzornih uprava imenovati na šest mjeseci. Do isteka tog roka Vlada će raditi na reviziji i unapređenju postojećeg zakonodavnog okvira. U tom razdoblju će se provesti javni natječaj za uprave trgovačkih društava, a sve u cilju profesionalizacije i depolitizacije, kazao je Plenković.

Čeka se donošenje Zakona o upravljanju i raspolaganju imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske, a približava se rok od 60 dana od stupanja na vlasti u kojem je Vlada morala odlučiti o osobama koje će voditi ta društva te se moralo propisati prijelazno rješenje na temelju kojeg Vlada može ovlašteno postupati i utvrditi prijedloge za uspostavu upravljačke strukture za njihov učinkovit rad, objasnili su iz Vlade.

Stoga će na prijedlog ministra državne imovine Gorana Marića od sada nadzornim odborima i skupštinama strateških državnih tvrtki (HEP, Janaf, HAC, Hrvatske šume, Vode, Plinacro…) imenovati nove šefove u najvažnijim državnim poduzećima.

Kakve je promjene Vlada spremila za 'povlaštene' mirovine

Saboru u hitnu proceduru poslanim predloženim izmjenama Zakona o mirovinskom osiguranju Vlada kani 'redovne' i 'povlaštene' mirovine određivati i usklađivati na isti način, a predlaže se i ukidanje instituta razdvajanja mirovine, prema kojem su se povlaštene mirovine razdvajale na dio mirovine za staž osiguranja, koji se financira iz doprinosa, i na dio mirovine pripadajućeg prema posebnom propisu, koji se isplaćuje iz proračuna.

Predloženim zakonom povećali bi se rashodi u državnom proračunu Republike Hrvatske i to za 96 milijuna kuna u 2017., 127 milijuna kuna u 2018. te 205 milijuna kuna u 2019. godini.

Podsjetimo, krajem 2014. godine uveden je različit način usklađivanja mirovina ostvarenih prema posebnim propisima, tzv. povlaštenih mirovina, s onima koje se određuju prema općem propisu, odnosno redovnih mirovina, a od sredine 2015. u to su uključene i mirovine hrvatskih branitelja i članova njihovih obitelji, i to dio mirovina koje se financiralo iz državnog proračuna. No od 1. siječnja 2017. uvodi se jedinstvenu aktualna vrijednost mirovine, pa su se razlozi za razdvajanje mirovine na dio mirovine za staž osiguranja i dio prema posebnom propisu pokazali nepotrebnim jer će to pitanje biti uređeno posebnim pravilnikom.

'Poražene snage s paraobavještajnim elementima žele kriminalizirati naše pobjede'

Pred Vladom je danas bilo i davanje mišljenja Saboru na Izvješće o radu Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata za 2015. godinu, a nakon kratkog izlaganja ministrice kulture Nine Obuljen Koržinek oglasila su se i dvojicaministara: obrambeni Krstičević i braniteljski Tomo Medved kako bi pohvalili Centar.

'Više nego ikad poražene snage s paraobavještajnim elementima žele kriminalizirati naše veličanstvene pobjede u Domovinskom ratu, djelovanje Hrvatske vojske u BiH, zapovjednike, generale, oslabiti našu Hrvatsku, naš sustav sigurnosti i sigurnost naših branitelja. Želim im poručiti da u tome neće uspjeti. Moja puna potpora ravnatelju Nazoru i svim djelatnicima, rade sjajan posao, trebaju nam više nego ikada, trebamo uvezati sve naše institucije tako da zajedničkim i sustavnim djelovanjem radimo u borbi za istinu jer mislim da ta priča još nije završila', istaknuo je Krstičević, a Medved podcrtao svoju 'apsolutnu potporu izvješću'.

Što Vlada kani poduzeti oko zagrebačkog SC-a

Prije kraja otvorenog dijela današnje sjednice Vlade Plenković je zamolio ministra znanosti i obrazovanja Pavu Barišića, dok su pod prozorima Vlade prosvjedovali radnici Studentskog centra (SC), da objasni problem i izloži rješenje. Ministar je ustvrdio kako nema zapreka da se potpiše kolektivni ugovor, ali bez povećanja materijalnih prava jer bi to značilo pet milijuna kuna veće godišnje troškove SC-a.

Podsjetio je da je sanacija zagrebačkog SC-a počela prije tri godine, a do sada je u tom postupku, subvencioniranom iz državnog proračuna, isplaćeno 136 milijuna kuna, što je 15-ak milijuna kuna više od obveza koje su predstavljene na početku sanacije.

'Sanacija se pokazala neuspješnom jer su za više od 15 milijuna kuna porasli troškovi, a strukturne promjene nisu postignute', zaključio je Barišić i kao konačno rješenje iznio to da se što prije ovlasti Sanacijsko vijeće da provede strukturne promjene, završi sanaciju i pokrene pregovore o kolektivnom ugovoru.

Istaknuo je i da se, osim sa štrajkačkim odborom u kojem su predstavnici četiri sindikata, razgovaralo sa Studentskim zborom, čiji su članovi izrazili solidarnost, a studenti se nisu uključili u štrajk. 'Od 950 zaposlenika SC-a u Zagrebu u štrajku je njih 50 do 60, dakle manji broj, ali tom broju su se danas pridružili određeni drugi krugovi, iz Radničke fronte i drugi', kazao je ministar dok su ispod Vladinih prozora radnici i radnice zagrebačkog SC-a, koji su već devet dana u štrajku, tražili da njihove predstavnike prime Plenković i klubovi zastupnika.

Iz Vlade su im ostavili papirić s telefonskim brojevima centrale, ogorčeno je upozorio sindikalni vođa Mario Iveković, a radnici i radnice, koji su se pisano Plenkoviću najavili dva dana ranije, zapitali su: 'Zar je to socijalni dijalog?