Za Samostalni sindikat zdravstva to je neprihvatljivo i postavljaju pitanje može li ministar zdravlja, kojeg su nazvali 'ministrom penalizacije i obmane', isticati da su ovo mjere za najbolju sigurnost građana i da ćemo uvođenjem ovih mjera dobiti sustav siguran za građane.

'Slijedom toga mogu li građani i zaposleni u sustavu zdravstva poželjeti više povodom međunarodnog dana zdravlja', navodi u priopćenju predsjednik Sindikata Stjepan Topolnjak.

Vladina odluka o ukidanju sanacije zdravstvenih ustanova, ističu, nije utemeljena na objektivnim činjenicama, s obzirom da je većina zdravstvenih ustanova prema podacima Udruge poslodavaca u zdravstvu, u prethodnoj godini poslovala pozitivno i da je trend zaduživanja odnosno stvaranja dugova višestruko usporen.

'Čini nam se  da je osnova za ovu odluku bila smjena upravljačkog kadra zdravstvenih ustanova, a vjerojatno je da to će biti jedini vidljivi i mjerljivi rezultat. Nikakva ušteda niti racionalizacija ne može biti rezultat provođenja ove mjere, osim ukoliko se neće štedjeti na  zdravstvenim uslugama,  ali to je onda obmana građana'.

Kad je riječ o uvođenju plaćanja usluga hitne medicinske službe za nehitne pacijente od 150 kuna, u SSZSS ocjenjuju kako ta mjera nije ni socijalna ni humana, a za nju nema ni pravne osnove jer su prethodno potrebne izmjene postojećih propisa.

'Po našim zakonima u zdravstvu pravo na hitnu pomoć zagarantirano je svim osiguranim i neosiguranim osobama.  U ovom slučaju ne možemo govoriti o participaciji već o penalizaciji ili kažnjavanju građana koji dođu tražiti hitnu pomoć bez uputnice.  Ministar predlaže da za tu uslugu građani - pacijenti plate kaznu od 150 kuna. Međutim  i to  mora biti nekim propisom utvrđeno, a nije. Stoga za kažnjavanje  građana za pružanje hitne pomoći brz uputnice nema pravne osnove'.

Sindikat pita tko je uopće ovlastio ministra zdravlja da propisuje koliko košta usluga obrade pacijenta u hitnoj medicinskoj pomoći  i na temelju kojih pokazatelja je ministar utvrdio da je to baš  iznos od 150 kuna.

'Ono što je svakako neprihvatljivo u provedbi reforme hitne medicine, za nas kao sindikat, jest i obveza medicinskih sestra i tehničara u hitnim prijemima da donose odluku o odbijanju obrade IV i V kategorije hitnosti, a isto do sada nisu radili niti liječnici specijalisti.  Ni za ovo nema zakonske osnove'.

Kad je riječ o Nakićevoj namjeri podizanja cijene police dopunskog osiguranja u Sindikatu podsjećaju na izborno obećanje da će provesti reformu zdravstva bez povećanja participacija i cijene police dopunskog osiguranja i omogućiti svim građanima dostupnu i kvalitetnu zdravstvenu uslugu te produljiti prosječnu životnu dob građana.  

Podsjećaju kako je u Saboru usvojen proračun u kojemu su osigurana sredstva za dopunsko zdravstveno osiguranje koje se plaća iz proračuna i pitaju da li su ta sredstva osigurana za korisnike prema cijeni od 70 ili 89 kuna s obzirom da od donošenja proračuna do ovog prijedloga nije prošlo mjesec dana.