Pritom je istaknuo da se glede zaštite prava nacionalnih manjina uglavnom obrađuju ekscesna pitanja jer se, primjerice, spominje nacionalna pripadnost u kontekstu crne kronike. Uzelac je, ponovivši da slabi 'tretman manjinskih pitanja u manjinskom podsustavu informiranja', najavio da će sljedeći tjedan s vodstvima informativnih kuća razgovarati o odnosu prema nacionalnim manjinama u medijima.

Dodao je kako smatra da može reći i u svoje i u ime ostalih članova vlade da su 'sve prije nego zadovoljni stanjem na Hrvatskoj radioteleviziji' te da ne traže ništa više nego da se vodi računa da je HRT javni i neovisan medij.

Predstojnik ureda za nacionalne manjine Branko Sočanac ocijenio je da je napredak u ostvarivanju prava nacionalnih manjina vidljiv, kazavši, među ostalim, da je 2009. za programe nacionalnih manjina u obrazovanju, izdavaštvu i drugo iz državnog proračuna izdvojeno 157 milijuna kuna.

Rekao je da je napredak postignut i u ostvarivanju prava na pristup medijima, ali da pripadnici manjina upozoravaju da nije dovoljno učinjeno u programu HRT-a te da još nema emisija na jezicima nacionalnih manjina.

Predsjednik savjeta za nacionalne manjine Aleksandar Tolnauer drži da je neosporan golem napredak u statusu i položaju nacionalnih manjina u javnom životu, ali da u dijelu medija nije tako. Drži da nacionalne manjine nisu dovoljno zastupljene na HRT-u i u drugim medijima, a teme koje smjeraju na skandale ili sukobe dviju opcija u jednoj manjini trebalo bi izbjegavati.

Tolnauer je ocijenio i da su pripadnici nacionalnih manjina zaslužni za položaj i afirmaciju Hrvatske, pa i glede ulaska Hrvatske u EU. Naveo je da savjet za nacionalne manjine sada financira 64 manjinske tiskovine, od kojih su samo 'La voce del popolo' i Novosti na tržištu, te da bi trebalo analizirati je li toliko tiskovina svrhovito.

Skup je nastavljen izlaganjima o ostvarivanju prava nacionalnih manjina na pristup medijima, ulozi medija u demokratizaciji društva i drugim temama.