'Po ovom Vladinom prijedlogu, neće nam biti bolje, osim onima kojima je dosad bilo odlično, dakle financijskom sektoru. Ovakve blage promjene u poreznom sustavu i projekcijama proračuna jasna su poruka - one najsiromašnije, a njih je 44 tisuće, nešto će pokušati zaštititi, a srednji sloj oguliti do kraja, dok je financijski bankarski sektor ponovno nagrađen', prva je reakcija Lesara na Vladine smjernice za izradu proračuna.

Jedna od tih mjera je i promjena poreza na dohodak u smislu da se povećava iznos osnovnog osobnog odbitka sa 1.800 na 2.200 kuna.

'Povećanje neoporezivog dijela plaće na 2.200 kuna malu će korist donijeti samo za 44 tisuće zaposlenih u Hrvatskoj, koji su prema službenim podacima primali plaću do 2200 kuna. Mi smo predlagali da neoporezivi dio plaće bude povećan barem do iznosa minimalne plaće, a to je 2814 kuna. Jer je smiješno s jedne strane imati minimalac od 2800 kuna, a onda kasnije snižavati poreznu osnovicu ispod toga. To je pitanje društvene pravednosti da se oporezuje čak i minimalna plaća. Drugo što bi trebalo da bi se ovaj model popravio jest uvesti četvrtu stopu oporezivanja dohotka, a ne samo postojeće tri, jer samo sa 12, 25 i 40 posto oporezivanja dohotka uništit će se i ostatak srednjeg sloja. Dakle, sad je definitivno jasno da ova vlada pokušava riješiti krizu na leđima srednjeg sloja, a ne bogatih', smatra Lesar

Vlada je najavila i smanjenje stope doprinosa za obvezno zdravstveno osiguranje za 2 postotna boda, odnosno sa 15 na 13 posto, što bi trebalo donijeti efekt smanjenja prihoda od oko 2,4 milijarde kuna.

'To je negdje oko 2,4 milijarde kuna manje u portfelju zdravstvenog osiguranja, što neće dovesti do povećanja plaća, bruto cijenu rada će smanjiti, ali će to poslodavac zadržati za sebe i neće ići u korist zaposlenih. Nije mi jasno kako će ministar zdravlja balansirati sa smanjenim proračunom od gotovo 2,5 milijardi kuna', rekao je Lesar

Jedna od najkomentiranijih mjera bilo je i povećanje PDV-a na 25 posto, što će, uvjeren je Lesar, povećati troškove života. 'Uvodi se međustopa od 10 posto za ulja, masti, vodu i dječju hranu. Ako je to nekakva olakšica za smanjenje troškova života, valjda Vlada poručuje da ljudi u Hrvatskoj sada moraju samo jesti ulje, masti i dječju hranu i piti vodu. Očekivali smo tu veću količinu osnovnih troškova s međustopom od deset posto i moram upozoriti na to da će iduće godine Hrvatska morati uvesti minimalno 5 posto PDV-a na kruh, mlijeko, lijekove i knjige, koji dosad u Hrvatskoj nisu oporezivani, a ulaskom u EU minimalna stopa mora biti 5 posto, kao i obavezna trošarina na prirodni plin i struju od 0,5, odnosno jedan euro po kubnom metru, odnosno kilovatsatu električne energije', podsjetio je Lesar