Plenković se na početku sjednice osvrnuo na događaje od prošlog tjedna.

'Jučer i danas se u Zagrebu održava donatorska konferencija posvećena razminiranju u Ukrajini. Donirat ćemo dodatnih 5 milijuna eura, a na konferenciji je do sada prikupljeno pola milijarde eura. Pokazali smo da je naša politička solidarnost s Ukrajinom popraćena i konkretnim djelovanjem', poručio je Plenković.

Govorio je i o situaciji u Izraelu. 'Vlada je osudila napade Hamasa na Izrael, izrazili smo solidarnost s izraelskim narodom. Podržaamo pravo Izraela na obranu u skladu s međunarodnim pravom. Ali zabrinuti smo zbog daljenje eskalacije', rekao je premijer.

Kazao je da je Fitch revidirao izglede dugoročnog rejtinga Hrvatske. 'I po S&P i Fitchu imamo ohrabrujuće poruke', dodao je Plenković, kazavši da 'smo na dobrom putu i da smo na korak do A rejtinga'.

Govorio je i o rebalansu proračuna. 'Glavne poruke su usmjerene da je ovaj rebalans važan za nastavak gospodarskog rasta, smanjenje inflacije i očuvanje društvene kohezije. Zrcale se prioriteti, provedba petog paketa vlade, skrb o umirovljenicima, plaće zaposlenih u državnim i javnim službma, nastavak obnove od potresa, pomoć poljoprivrednicima i svinjogojcima, dodatna sredstva za besplatni obrok učenika, demografske mjere, ulaganje u energetsku diverzifikaciju i promet', kazao je Planković.

Dodao je da će revidirati i projekcije gospodarskog rasta. 'Krajem prošle godine projicirali smo na 0,7 posto. Danas nakon svega poduzetog i limitiranja cijena energenata, sada predviđamo BDP od 2,8 posto', kazao je premijer.

Ukupni prihodi će biti 27,7 milijardi eura, a rashodi se povećavaju na 29,3 milijarde eura, pojasnio je. Deficit će biti 0,3 posto. 'To potvrđuje da nam je proračun uravnotežen', kazao je Plenković.

Udio javnog duga u BDP-u će biti 60,7 posto. 'U ovako kriznom vremenu smanjit dug za 20 postotnih bodova je vrlo značajno postignuće', kazao je premijer. 'Ovakve brojeve Hrvatska još nije imala', dodao je.

Neke dodatne podatke o rebalansu iznio je i ministar financija Marko Primorac. 'Ukupni prihodi povećavaju se za 1,1 milijardu eura, rashodi se povećavaju za 1,2 milijarde eura. Stavke koje u najvećoj mjeri pridonose tom povećanju - mirovine 344 milijuna eura, sanacija štete od potresa gotovo 275 milijuna eura, dodatna stredstva za peti paket mjera vlade gotovo 265 milijuna eura, od čega - za kompenzaciju porasta cijeneenergenata 133 milijuna eura, potpore umirovljenicima 65,5 milijuna eura, potpore sustavu socijalne skrbi, braniteljima i nezaposlenima 32,5 milijuna eura, potpore u poljoprivredi i ribarstvu 22 milijuna eura i jednokratno novčano primanje korisnicima doplatka za djecu 10,3 milijuna eura. Osim toga rastu i rashodi za zaposlene, uključujući i za zaposlene u osnovnim i srednjim školama, povećanje je 223,2 milijuna eura, naknada u cijeni goriva za HC i HŽ Infrastrukturu 92 milijuna eura, izgradnja plinovoda Zlobin-Bosiljevo i povećanje kapaciteta LNG terminala 75 milijuna eura, doprinos RH proračunu EU 60 milijuna eura, ublažavanje posljedica elementarnih napogoda i saniranje šteta afričke svinjske kuge 37,9 milijuna eura, poticanje željezničkog putničkog prijevoza 35,4 milijuna eura...', pobrojao je Primorac.

Plenković se osvrnuo i na Zakon o izbornim jedinicama. 'Vlada će ponovno uputiti u Sabor zakon. Riječ je o novom prijedlogu, kada je u pitanju stupanje na snagu. Time Vlada otklanja formalno-pravne nedostatke koji su nastali kao posljedica nepotrebnog, štetnog i presedanskog postupka predsjednika Republike koji nije poštovao volju zakonodavca. Mogao je to potpisati odmah u četvrtak kada mu je poslan tekst iz Sabora, mogao je potpisati cijeli dan u petak. Sasvim je jasno da je to učinio svjesno i namjerno', poručio je Plenković. 'To je prvi puta da se nešto tako dogodilo', rekao je.

Plenković je kazao da je Milanović kao premijer nekoliko puta u mandatu određivao točan datum kada želi da neki zakon stupi na snagu i da su tadašnji predsjednici to ispoštovali i na vrijeme dali potpis na zakon.

'Ne potpisati zakon u roku kojeg je zamislio zakonodavac je odstupanje od uobičajene prakse, a podsjećam, jedini razlog zašto je Sabor želio da zakon stupi na snagu 1. listopada je taj što je desetak mjeseci ranije Ustavni sud ukinuo dotadašnji zakon s tim datumom', dodao je Plenković.

'Ovo je presedan - štetan, svjestan i namjeran', zaključio je Plenković.

Podsjetimo, što se pak tiče Zakona o izbornim jedinicama, iako je nedavno raspravljen u Saboru, vladajući su ga morali ponovno poslati u proceduru jer je prethodna verzija objavljena u Narodnim novinama 4. listopada, odnosno nekoliko dana nakon roka prema kojem zakon stupa na snagu. Time bi stupio na snagu retroaktivno, što nije dozvoljeno.

Vladajući su za sve okrivili predsjednika Zorana Milanovića, odnosno da on nije potpisao zakon na vrijeme. Međutim on im je odgovorio da prema Ustavu ima rok od osam dana nakon donošenja zakona da ga potpiše i da je on to poštovao.

'Pravo je pitanje zašto je novi Zakon o izbornim jedinicama u Hrvatskom saboru izglasan tek 28. rujna i zašto je saborska većina pri tome u zakon ugradila 1. listopada kao datum stupanja zakona na snagu? Osim što nije vodila računa o okvirnim rokovima za donošenje novog zakona koje je postavio Ustavni sud, vladajuća većina je pokušala izvesti proceduralnu prevaru tako što je propisala 1. listopada kao datum stupanja zakona na snagu ne vodeći računa o ustavnom roku u kojemu Predsjednik Republike proglašava izglasane zakone. Predsjednik Republike nije pisar koji će raditi na mig Vlade kako bi ispravio politički i proceduralni šlamperaj vladajuće većine u Hrvatskom saboru. Kao u ovom slučaju, Predsjednik Republike i ubuduće će voditi računa samo i isključivo o poštivanju slova i duha Ustava RH bez obzira na političke i proceduralne nasrtaje HDZ-a i njegovih partnera u Hrvatskom saboru', poručeno je iz Ureda predsjednika.