Lovrinović je uz potporu HSS-a krajem prošle godine u saborsku proceduru uputio prijedlog izmjena Zakona o šumama, kojim je tražio da se građanima ne naplaćuje branje za vlastite potrebe gljiva, kestena, šparoga, žirova, lješnjaka te divljih jabuka i krušaka. Jednako tako tražio je da se dopusti skupljanje šušnja, mahovine, humusa, treseta, listinca ili smolarenje.

Međutim, Vlada mu je s današnje sjednice poslala odbijenicu, pojasnivši kako su već u izradi izmjene Zakona o šumama. 'Nacrtom prijedloga zakona predviđeno je da u šumama i na šumskim zemljištima u vlasništvu Republike Hrvatske, vrstu nedrvnih šumskih proizvoda, visinu naknade, uvjete za sakupljanje te način korištenja šume i šumskog zemljišta utvrđuje javni šumoposjednik općim aktom, uz prethodno pribavljenu suglasnost Ministarstva.Također su propisani kriteriji i svrha davanja u zakup šumskog zemljišta (pašarenje)', stoji u odgovoru Vlade, koja Saboru predlaže da ne prihvati Lovrinovićev prijedlog.

Da li bi se visina naknade mogla mijenjati u vladi ne objašnjavaju, no daju do znanja što misle o Lovrinovićevom prijedlogu. 'Potrebno je istaknuti kako bi dopuštanje pašarenja, brsta i žirenja bez ograničenja i kontrole imalo za posljedicu devastaciju šumskih ekosustava', poručuju u Vladi.

Lovrinović je, podsjetimo, ukidanje naplate branja zatražio nakon posjeta Kestenijadi u Hrvatskoj Kostajnici. Smatra kako bi ukidanje naplate branja pozitivno djelovalo kao demografska mjera. ''Postojeće odredbe Zakona o šumama, kojima se naplaćuje branje šumskih plodova (gljive, kesteni i šparoge), djeluju destimulativno na demografsku obnovu te pogoršavaju socijalni položaj pojedinca i obitelji u situaciji visoke nezaposlenosti i iseljavanja. Trgovačkom društvu Hrvatske šume zakonom su dane ovlasti da naplaćuje branje pojedinih jestivih šumskih plodova, usprkos činjenici da su takvi prihodi marginalni po svom značenju za to društvo', stoji u Lovrinovićevom prijedlogu zakona.

U svom prijedlogu Lovrinović i HSS navode kako je ishođenje dozvole za branje pojedinih šumskih plodova komplicirano, a kako bi se došlo do dozvole, mora se prevaliti značajan put, što dodatno podiže troškove.

'Hrvatski životni prostor se sve više prazni iseljavanjem ljudi u inozemstvo i padom nataliteta, a oba čimbenika imaju najvećim dijelom ishodište u lošoj ekonomskoj situaciji i sve težim uvjetima za život. Iz navedenih razloga smatramo da je nužno, u cilju demografske obnove i zadržavanja ljudi u njihovom životnom prostoru, ukinuti zabrane ubiranja šumskih plodova', poručuje se u prijedlogu zakona.