Nakon što je ministar obrane Damir Krstičević u srijedu iznio detaljne informacije o nabavci buduće hrvatske borbene eskadrile koju će sačinjavati 12 aviona tipa F-16 C/D Barak od Izraela, hrvatska Vlada je dan kasnije jednoglasno donijela odluku o nabavi ovih zrakoplova koji bi, prema riječima premijera Andreja Plenkovića, trebali osigurati sposobnosti hrvatskog ratnog zrakoplovstva u idućih najmanje 25 godina
Govoreći o financijskom aspektu nabave tih aviona, premijer je rekao da će troškovi nabave u idućih deset godina zemlju koštati godišnje najviše 50 milijuna dolara, a vjerojatno i manje.
Prema pak navodima ministra Krstičevića tijekom predstavljanja 'posla stoljeća', izabrana je najpovoljnija, ujedno najjeftinija ponuda Države Izrael, koja će Hrvatsku u izravnoj nabavi koštati 2,9 milijardi kuna (475 milijuna eura) u otplatnom roku od deset godina na dvije godišnje rate bez kamata.
vezane vijesti
Detaljno analizirajući pristigle ponude, Krstičević je naglasio kako je Švedska ponudila program opremanja našeg ratnog zrakoplovstva lovačkim zrakoplovima Gripen po ukupnoj cijeni od osam milijardi kuna (1,3 milijarde dolara) na rok otplate od 10 do 15 godina, dok je američka ponuda u obliku F-16 Block 70 procijenjena na 9,5 milijardi kuna, bez uključenih kamata, na otplatni rok od 10 godina.
Grčka ponuda bila je najjeftinija, no ona je odbijena jer nije mogla ispuniti sve tehničko-taktičke zahtjeve.
Sat leta - 2000 dolara
Tijekom predstavljanja prihvaćene izraelske ponude voditelj stručnog tima, brigadir Davor Tretinjak istaknuo je kako je odgovornost Hrvatske u okviru NATO-a imati upravo 12 aviona, s obzirom na teritorij pokrivanja, zahtjeve članstva te potrebu letenja u iznosu od 1200 sati godišnje, odnosno 100 sati letenja po avionu ovog tipa. Cijena sata letenja, u okviru 36.000 sati, koji će prema Tretinjakovim najavama biti ispunjeni tijekom 30 godina, koštat će 2000 dolara, što je ukupno 72 milijuna dolara troškova letenja.
'U konačnici će ovaj avion sa svim troškovima Hrvatsku koštati milijardu dolara', kazao je Tretinjak te je prisnažio navodeći kako je prihvaćeni izraelski avion kompatibilan sa svim NATO-vim standardima i moderniziran prema najnovijim zahtjevima.
U cijenu je uračunato to da u Izrael na obuku ide šest do osam hrvatskih pilota, 45 tehničara, od toga pet inženjera, na rok od dvije godine, a potom u Hrvatsku dolaze dva instruktora sa stručnim timom od 12 do 15 ljudi na tri godine. Pored toga, Hrvatska je od Izraela dobila jamstva za naoružanje za ove avione u periodu od 25 do 30 godina, a s avionima pri isporuci dolaze rakete zrak-zrak američke proizvodnje te tri rezervna motora.
Non-stop dostupan simulator
Prva dva primjerka novog lovca u sastavu našeg ratnog zrakoplovstva trebala bi sletjeti u Hrvatsku 2020. godine, a njihova premijera se očekuje na 25. obljetnicu Oluje. Ostalih deset primjeraka trebali bi stići do 2022. godine u ritmu koji tek treba dogovoriti. Dotad će nebo čuvati MiG-ovi 21.
Ono što u MORH-u posebno naglašavaju jest dolazak simulatora leta s prva dva primjerka šesnaestice, a koji je vrijedan 25 milijuna dolara te u potpunosti oponaša letenje zrakoplovom i dostupan je pilotima za izobrazbu 24 sata dnevno. Obuku za upravljanje Barakom proći će naši piloti starosti u prosjeku 30 godina, za koje se računa da će na izraelskoj verziji popularne šesnaestice letjeti 10 do 15 godina.
Piloti odabrani za preobuku najprije će svladati uporabu raketa zrak-zrak kratkog i srednjeg dometa, potom topa i vježbovnih bombi. Višenamjenski borbeni zrakoplov za koji se odlučila Hrvatska može biti naoružan projektilima kratkog dometa AIM-9 Sidewinder i srednjeg dometa AIM-120 AMRAAM, a može ponijeti i širok spektar navođenog i nenavođenog oružja zrak-zemlja poput rakete AGM-65 Maverick. Tu je i topničko naoružanje te protubrodska raketa, dok se spektar bombi pruža od laserski vođene GBU-12, kasetnih bombi te čak osam komada bombi tipa Mark 82.
Naoružanje prema vlastitim ambicijama
Ostali oružani sustavi nabavljat će se prema ritmu savladavanja obuke. Ostali piloti-lovci koji su nešto stariji od kolega naknadno određenih za preobuku, svoje će letačke karijere završiti leteći na legendarnim MiG-ovima koji će biti operativni do 2023. godine, nakon čega odlaze u zasluženu mirovinu.
Valja naglasiti kako su avioni za koje se odlučila Hrvatska proizvedeni između 1987. i 1988. godine i, prema izraelskim tvrdnjama, imaju oko 4800 sati naleta. Proizvođač Lockeed Martin pak tvrdi kako je broj sati naleta znatno viši. Prema najavama, američki proizvođač će Izraelcima potrebne komponente poslati u tzv. kitu, čime se produljuje životni vijek aviona koji bi u sastavu HRZ-a mogli prevaliti i više od 10.800 sati naleta.
U MORH-u ističu kako se Izrael obavezao isporučivati sve rezervne dijelove do kraja životnog vijeka zrakoplova, kao i tipove naoružanja za koje HRZ pokaže zanimanje.
