U skladu s ciljevima racionalizacije sustava javna uprave i povećanje efikasnosti javne uprave, Vlada je danas donijela kriterije za smanjenje broja zaposlenih u tijelima državne uprave. Plan je smanjiti broj zaposlenih za oko pet posto uz izradu plana zbrinjavanja viška zaposlenih te prekvalifikacije u tijelima državne uprave, uvođenje klauzule dva za jedan (za dva otišla jedan novi zaposleni).

Napokon je i objavljeno da je državnoj upravi, prema podacima od 30. travnja, zaposleno 52.656 državnih službenika i namještenika. Planom smanjenja broja zaposlenih za oko pet posto treba se predvidjeti smanjenje za oko 2.630 zaposlenika.

Ministar uprave Davorin Mlakar rekao je da 'nije jednostavno riješiti nagomilane probleme, ali uvjereni smo da ćemo biti u prilici drukčije sagledati cijeli sustav državne uprave, postaviti logične kriterije da uspostavimo bolju i moderniju upravu'.

Broj zaposlenih smanjivat će se racionalizacijom unutarnjeg ustrojstva i okvirnog broja državnih službenika i namještenika, racionalizacijom sistematizacije radnih mjesta, uvođenjem klauzule dva za jedan, odlaskom u mirovinu i outsourcingom pomoćno-tehničkih poslova.

'Zbog ovog naslijeđenog stanja bile su uvođene palijativne mjere, pa su se kreirala nova nepotrebna rukovodeća mjesta da bismo uspostavili nekakav standard, možda na neprimjeren način. U državnoj upravi imamo oko 5.890 službenika na rukovodećim pozicijama, što nije potrebno', rekao je Mlakar i zatražio od svih tijela državne uprave da se o njihovom prijedlogu očituju do 10. studenog.

Dok je Mlakar naglašavao da će ova mjera dovesti do efikasnosti tijela državne uprave, ekonomičnosti i racionalizaciji 'vezano uz smanjenja broja zaposlenih za one koji ne mogu opravdati postojanje nekih radnih mjesta', potpredsjednik Vlade Slobodan Uzelac upozorava da promjene u državnoj upravi moraju biti provedene prema sposobnostima i da to ne bi trebalo biti nikakva revolucija: 'Molim da se pošalje ispravna poruka što ovo zapravo jest da se to ne bi izrodilo u, primjerice, kulturnu ili antibirokratsku revoluciju. To ne bismo htjeli. To bi ipak bila evolucija, a ne revolucija!'

Uzelac je također naglasio da je javna uprava previše politizirana: 'Iako se ne može pobjeći od politizacije, ona je svugdje, kad bi se provelo istraživanje, vidjelo bi se točno koja je politička opcija u kojem dijelu državne uprave na vlasti.'

SLJEDEĆI MJESEC ZATVARAMO POGLAVLJE 'INSTITUCIJE'?

Premijerka Jadranka Kosor zadovoljno je rekla da bi Hrvatska sljedeći mjesec trebala zatvoriti poglavlje 34 u pregovorima s Europskom unijom koje određuje pravila po kojima moraju funkcionirati institucije.

Kosor je tim povodom nabrojala da će Hrvatska, jednoga dana kada uđe u EU, 'imati 12 zastupnika u Europskom parlamentu, sudjelovat će u Europskom vijeću, imat će jednog suca na Europskom sudu, jednog povjerenika, zastupat će nas guverner HNB-a, jedan sudac na revizorskom sudu i imat ćemo devet članova u Odboru regija'. Kosor je posbno naglasila da će hrvatski jezik postati službeni jezik EU-a, a za kraj najavila da se u subotu sastaje sa slovenskim premijerom Borutom Pahorom te da u ponedjeljak putuje u Bruxelles razgovarati s predsjednikom Europske komisije Emanuelom Barrosom

ULJANIK NE TREBA PRIVATIZIRATI, A KRALJEVICA IDE U TREĆI KRUG

Vlada je danas donijela odluku o uređenju 'imovinsko pravnih odnosa između države i Uljanika' kako bi uvjerila Europsku komisiju da Uljanik nije brodogradilište u problemima te da ne mora u privatizaciju.

Ministar gospodarstva Đuro Popijač kaže da su ispregovarali s EK-om kriterije kako izvući Uljanik iz paketa brodogradilišta u poteškoćama, dok su za brodogradilište Kraljevica odlučili raspisati treći krug privatizacije jer imaju stalan interes nekoliko potencijalnih ulagača.

OSTALO JOŠ 25.000 BESPRAVNO SAGRAĐENIH OBJEKATA

Ministrica graditeljstva i prostornog uređenja Marina Matulović-Dropulić predstavila je prijedlog analize postupanja općina i gradova u sprečavanju nelegalne gradnje. Rekla je da je trenutno 25.000 građevinskih objekata u Hrvatskoj ilegalno sagrađeno, a da se vrlo brzo mogu gotovo svi legalizirati.

'Nelegalna gradnja trajno mijenja prostor, ugrožava koncept, utječe na bioraznolikost i na samo gospodarstvo. Od jedinica lokalne samouprave zatražili zajedničku analizu temeljem anketa vezano uz bespravnu izgradnju i u 92 posto općina i gradova dobili vrlo dobre i suvisle odgovore, počeli su svi pokazivati puno veću brigu o prostoru', kaže Matulović-Dropulić i dodaje da se na području cijele Hrvatske donose prostorni planovi i uvodi red. Tvrdi da su neki bespravni objekti sagrađeni i 70-ih godina, tako da to nije nova priča.

'Tražimo da jedinice lokalne samouprave i dalje vode brigu o tom velikom problemu. Dobar primjer je općina Marčana koja je imala 1.350 bespravnih objekata. Napravili su akcijske planove i brzo sve legaliziraju. Imaju jako, jako dobar pristup', rekla je Matulović-Dropulić.