'Nezamislivo je da se u jednoj demokratskoj zemlji donosi tako bitna odluka bez da informacije o njoj dođu do građana', rekao je Petrović

Napomenuo je da je neprihvatljivo da Vlada sa šefovima parlamentarnih stranaka raspravlja o izmjenama najvažnijeg zakona, nadređenog svim drugim hrvatskim zakonima, i traži da se čim prije održi široka javna rasprava.

'Svaki građanin ima pravo znati i reći što misli o novom Ustavu!'

Petrović naglašava da je to važno jer svaki građanin ima pravo čuti što se namjerava izmijeniti u Ustavu i da svatko ima pravo reći svoje mišljenje. 'Jednostavno, Ustav je javan i mora svima biti dostupan kako bi svi znali svoja ustavna prava', kaže Petrović.

U Transparency Internationalu su se konzultirali s ekspertima koji smatraju da izmjene Ustava moraju omogućiti i borbu protiv korupcije pa zato traže da se pravo na pristup informacijama i Ustavom zajamči za sve građane, a ne samo za novinare.

Također smatraju da bi kod izbora državnih dužnosnika kao što je glavni državni odvjetnik i ustavni sudac trebao postojati konsenzus svih političkih stranaka, a ne kao do sada. Primjerice, Mladen Bajić izabran je treći put na mjesto glavnog državnog odvjetnika usprkos protivljenju SDP-a kao druge stranke po zastupljenosti u Saboru.

Što to Vlada skriva?

Petrović se žali jer nisu vidjeli nikakav nacrt novog Ustava te da su ono što znaju saznali iz medija i od poluupućenih osoba. Podsjetimo, mediji na posljednje pregovore u Vladi s parlamentarnim strankama nisu bili pozvani, a čak se i dogodio slučaj da su sudionici bez riječi prošli kraj novinara. Kada su nakon pregovora i davali izjave, one su bile zavijene velom tajne i opravdanjima da se ne radi o političkoj trgovini iako se na prvi pogled čini da je upravo tako.

Također, šef SDP-a Zoran Milanović bio je izjavio da premijerka Jadranka Kosor od medija skriva detalje pregovora jer paralelno HDZ pregovara i s HDZ-om BiH o tom pitanju. Kosor je odgovorila da je to pokušaj manipuliranja.

Naime, nakon navodno raspravljenih pitanja o ustavnom određenju oko referenduma uoči ulaska u EU i pitanja dopunskog glasa za manjine, ostalo je pitanje glasanja dijaspore. Nitko nije točno objasnio ni 'dogovorene' točke, a o glasanju dijaspore gomilaju se različiti prijedlozi.

Najprije je Vlada predložila dopisno glasovanje dijaspore, što je oporba oštro odbila i ponudila glasovanje u diplomatsko-konzularnim predstavništvima. Navodno su neki oporbenjaci tražili da se potpuno ukine pravo glasa državljanima koji nemaju prebivalište u Hrvatskoj.

Oko tog pitanja vodila se i rasprava na saborskom odboru, ali do danas još nema rješenja iako su se ustavne izmjene planirale donijeti do kraja veljače ili početkom ožujka. Koliko će zapravo trajati taj postupak ključan za završetak pregovora s EU, s obzirom na ovakav netransparentan način pregovora, nikako ne možemo procijeniti.