Već sutra ministar financija Slavko Linić u Bruxellesu bi trebao predstaviti mjere kojima će Vlada pokušati obuzdati i smanjiti deficit. O kojim se mjerama radi, još nije poznato hrvatskoj javnosti, no u medijima su se spominjale mogućnosti uvođenja novih poreza, povlačenja dobiti javnih poduzeća, ali i zamrzavanja II. mirovinskog stupa. Za što su se odlučili vladajući, još ne žele otkriti, no tvrde da novog poreznog opterećenja građana neće biti
'Mi smo razgovarali o tome i danas smo imali sastanak na kojem smo razgovarali o mogućnostima za smanjenje deficita i uklapanje postupno u kriterije europskog semestra i mislim da smo pronašli rješenje. Još se radi, ali pronašli smo rješenje kako taj deficit postupno smanjiti kroz sljedeće tri godine. Ono što je svakoj zemlji u interesu pa tako i nama da se to ne radi tako da se uvode novi porezi, nego tako da se otvori prostor na kojemu je moguće i ostvariti prihode, zarađivati, otvarati nove tvrtke, preživljavati s tvrtkama koje su sada granične', kazala je novinarima u Saboru prva potpredsjednica Vlade Vesna Pusić.
Dodala je da se na dodatno opterećenje gospodarstva i građana neće ići, a upitana znači li to da će se ići na diranje u mirovinsko osiguranje, Pusić je rekla: 'Dozvolite da to dogovorimo do kraja i da se do kraja postavi taj model.'
Da se razgovori unutar Vlade i koalicije vode, potvrdio je i SDP-ov Igor Dragovan. Novinari su ga pitali je li to rješenje za smanjenje deficita u vidu povećanja poreza ili zamrzavanja II. mirovinskog stupa.
'Ono što ja znam, nikakvih povećanja poreza neće biti niti se o poreznom opterećenju razgovara', rekao je Dragovan.
Na ponovljeno pitanje hoće li se dirati u mirovinsko osiguranje, Dragovan je rekao: 'Što se tiče detalja, za te detalje u ovom trenutku ne možemo reći. Opcije su na stolu i o njima se razgovara. Ono što mogu reći jest to da je osnovni interes, interes hrvatskih građana i naša zadaća financijska konsolidacija države kojom bi se omogućilo otvaranje novih radnih mjesta ove godine.'
Kako bi Karamarko i Lesar smanjili deficit?
Što o svemu misli, novinarima je rekao i predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko.
'Ovo je posljedica njihova nerada, neučinkovitosti u pobuđivanju nekakvih gospodarskih aktivnosti. Tu je pitanje investicija, pitanje smanjenja poreza, pitanje davanja vjetra u leđa poduzetnicima, ništa nisu napravili, radna mjesta se gase, dnevno oko 300. Gdje će oni to skraćivati, gdje će uzimati, to je sada doista veliki problem. Zato pričamo o javnim poduzećima koja, umjesto da viškom sredstava idu u nekakvu reinvesticiju, proširenje svojih aktivnosti, ide direktno u proračun, a proračun je u ovom momentu rupa bez dna. Ja sad njih razumijem da im je težak problem, ali sami su se doveli. Bilo bi bolje da što prije odu, jer je ovo progresija loše situacije', kazao je Karamarko.
S obzirom na to da, po njegovim riječima, vladajući nemaju rješenje, novinari su Karamarka upitali što bi HDZ napravio.
'Ne bismo se doveli u ovu situaciju. Naravno, razmislili bismo gdje i kako kratiti, ali u isto vrijeme oni ništa ne rade da stimuliraju gospodarske aktivnosti. Prema tome, ne mogu se paralele na tom segmentu raditi. Mora se dovesti jednu kvalitetnu investiciju, pobogu. Pa treba male i srednje poduzetnike stimulirati da počnu raditi svoj posao da zapošljavaju. Ako netko ima 10 zaposlenih ljudi, treba naći načina da zaposli 12. Pokušavam biti slikovit', kazao je Karamarko.
Nešto konkretniji bio je šef Hrvatskih laburista Dragutin Lesar. Naime, u medijima se kao rješenje pojavljuju nova porezna opterećenja, povlačenje dobiti javnih poduzeća te zadiranje u II. mirovinski stup.
'Povlačenje dobiti javnih poduzeća, to nikakve rezultate ne može dati osim kratkoročnog krpanja proračunske rupe za ovu kalendarsku godinu. Drugi mirovinski stup i ovih 57 milijardi akumuliranog novca privatna je imovina i to se doista ne može dirati, a najava privremenog zamrzavanja drugog mirovinskog stupa, mogao bih to ocijeniti kao pokušaj izbjegavanja mjera koje su potrebne, ako se ne bi eventualno radilo o dugoročnom rješenju drugog mirovinskog stupa, jer je zbog tih 5,5 milijardi generacijska solidarnost naprosto ostala bez novca i mora se nadopunjavati iz proračuna. Što se tiče oporezivanja kamate na štednju, sačekat ćemo sutrašnje izlaganje predsjednika Vlade; naime ta je tema i na nivou Europskog vijeća bila tema koja se raspravljala u kontekstu bankarske unije u Europi. Što se tiče poreza na nekretnine, smatramo ga nepravednim jer bi oporezivao samo dio imovine, što opet ponavljamo da se zapravo radi treći put o oporezivanju te imovine. Zbog toga bi trebalo sagledati cijeli paket oporezivanja imovine, a ne samo nekretnine, ali, naravno, vodeći računa o onom socijalnom momentu i kategoriji ispod koje se ne bi oporezivalo', kazao je Lesar.
Upitan gdje se, po njegovom mišljenju, može štedjeti, Lesar je uzvratio protupitanjem: 'Koliko je za prošlu poslovnu godinu HNB ostvarila dobiti i gdje sve to završava? Koliko je do sada bilo doprinosa HNB-a svemu tome? Pitanje smanjenja doprinosa za zdravstveno osiguranje, tri milijarde je lani iz proračuna zdravstvo tobože sanirano. Da to nije dirano, tih tri milijarde ne bi bilo u deficitu. Da drugi mirovinski stup s pet posto doprinosa ostaje u međugeneracijskoj, to je otprilike pet milijardi koje ne bi bile u deficitu, ni ove ni prošle kalendarske godine. Eto, došao sam do 11 milijardi, neka ministar financija doda još 11 milijardi.'
