I prema računici nezavisnih promatrača, Putin je skupio 50,26 posto glasova, što bi značilo da je i prema njihovim saznanjima apsolutni pobjednik izbora u prvom krugu.

Golos je i na ovim, kao i na prethodnim parlamentarnim izborima u prosincu, bio glavni nezavisni medij u borbi za poštene izbore i prikupljanje konkretnih informacija o izigravanju izbornog procesa u korist vladajućeg režima. Zbog toga su mu hakerskim napadima rušene stranice, a njegovi djelatnici bili su izloženi pritiscima obavještajnih struktura.

Govoreći o Putinovim rezultatima, Lilja Šibanova iz Golosa upozorila je da promatrači te organizacije nisu bili prisutni u nizu ruskih regija koje se smatraju 'posebnima' s obzirom na, blago rečeno, spornu tradiciju rezultata demokratske volje tamošnjih građana. Recimo, nije ih bilo u Čečeniji i Dagestanu, gdje je odaziv birača službeno premašio 90 posto, a Vladimir Putin je u njima osvojio preko 90 posto glasova.

Gotovo identično bilo je u obližnjim kavkaskim republikama Karačevo-Čerkeziji i Ingušetiji, ali i u srednjoazijskoj Republici Tuvi. Općenito, najveća izlaznost bilježena je u provincijama i ruralnim područjima, gdje često nije bilo ni promatrača ni glasovite Putinove inovacije – kontrolnih web kamera. Tako da izvješće Golosa zapravo dovodi u pitanje pobjedu Putina u prvom krugu. Konačni izvještaj te organizacije trebao bi biti objavljen krajem mjeseca.

Zanimljivo je da je jedina izborna jedinica u kojoj Putin nije trijumfirao natpolovičnom većinom Grad Moskva (tamo je dobio 46.96 posto, glavni grad u kojem se mobilizirao najveći broj građanskih aktivista-promatrača. 

Dosad je Golos zaprimio oko 5000 žalbi zbog kršenja izbornog zakona iz cijele zemlje.

Prema službenim rezultatima Centralne izborne komisije, nakon 99 posto obrađenih glasačkih listića Putin je pobijedio sa 63,6 posto glasova. Najvećim uspjehom protukandidata smatra se treće mjesto kontroverznog oligarha-liberala Mihaila Prohorova (7,97 posto), koji je najavio novu političku stranku čiji bi najveći izazov bio pridobiti nezadovoljnike koji su proteklih mjeseci prosvjedovali po većim ruskim gradovima.

O namještenosti izbora očitovala se i Organizacija za europsku sigurnost i suradnju (OESS), čija je Rusija članica. Vođa OESS-ove promatračke misije, bivši hrvatski ministar vanjskih poslova Tonino Picula, usred Moskve ocijenio je izbore nepoštenima