U TIH-u smatraju da se najnovija propuštena prilika dogodila u slučaju pregovora s Europskom unijom jer su građanima uskraćene informacije o zajedničkoj pravnoj stečevini EU, čiji prijevod je plaćen njihovim novcem. Ističu da vlada nije odmah objavila usuglašena stajališta tijekom pregovora, a i o sadržaju Pristupnog ugovora građani su prvo saznali iz Bruxellesa, a tek potom od svoje vlade.

Dodaju da su 8. travnja 2010. godine na temelju Zakona o pravu na pristup informacijama zatražili od Vlade i Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija primjerak prijevoda pravne stečevine EU koji je premijerka uručila kolegama iz zemalja regije. Naš zahtjev pozitivno je riješen 20. rujna 2011. godine, 530 dana nakon podnošenja, dodaju iz TIH-a.

'To su sve loši primjeri osiguravanja informacija za građane, i to u procesu čija maksimalna otvorenost je u interesu i same Vlade', navodi se u priopćenju TIH-a.

U TIH-u upozoravaju da je, uprkos tome što je pravo na pristup informacijama lani u lipnju podignuto na razinu ustavnog prava, od 3958 tijela javne vlasti koja su trebala dostaviti izvješće o provedbi Zakona Agenciji za zaštitu osobnih podataka samo 854 tijela to i učinilo, to jest svega 22 posto. Upozoravaju i da je bilo tijela javne vlasti koja su naplaćivala i po 50 kuna za pristup informacijama, da je bilo i protuzakonitih odluka te mnoštvo ignoriranih upita, što su sve, smatraju u TIH-u, razlozi za zabrinutost.

U toj udruzi se nadaju da će tijela javne vlasti, a posebice vlada koja će se formirati nakon izbora u prosincu, početi dosljedno provoditi Zakon o pravu na pristup informacijama i na taj način osigurati uspješniji rad tijela javne vlasti, stvaranje boljeg okruženja za investitore te smanjiti rizik od korupcije.