'Kamioni neće više tako dugo čekati na granicama, pokrenut će se trgovina među šest balkanskih država: ideju da se stvori zajedničko tržište Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Srbije, Kosova, Makedonije i Albanije prije dva tjedna u Sarajevu je predstavio povjerenik EU-a Johannes Hahn', piše bečki Der Standard u članku pod naslovom 'Zajedničko balkansko tržište veliki je nesporazum'.

Riječ je o ideji Aleksandra Vučića, podsjeća Der Standard te navodi kako stručnjaci, a među njima i ekonomist Vladimir Gligorov s bečkog Instituta za međunarodne ekonomske studije (WIIW), smatraju prilično problematičnom. Gligorov za Der Standard objašnjava da bi takav sporazum značio da sve navedene zemlje moraju stvoriti zajedničke carine prema drugim državama, a 'Srbija ima sporazum o slobodnoj trgovini s Rusijom'. Bečki ekonomist sumnja da bi Rusija bila spremna taj sporazum proširiti na ostale države iz potencijalnog zajedničkog tržišta te konstatira da na svim stranama oko ideje zajedničkog tržišta vlada nesporazum.

'Zajedničkom tržištu pripada i slobodan protok ljudi, a sumnjam da Srbija želi takvo što s Kosovom', kaže Gligorov i dodaje da je ta ideja 'samo materijal za raspravu plasiran medijima'. Također, među spomenutim državama već postoji trgovinski sporazum Cefta, koji nije dovoljno primijenjen u praksi.

Dodatan je problem to što Srbija nije članica Svjetske trgovinske organizacije (WTO) pa je pitanje bi li njezina pravila bila prihvaćena u budućem zajedničkom tržištu. Time bi se dodatno komplicirao i uvoz i izvoz roba u odnosu na države koje bi bile izvan zajedničkog zapadnobalkanskog tržišta.

Tu su i politički problemi, navodi Der Standard: Kosovo se plaši da bi tako bilo izloženo srbijanskoj dominaciji, a Crna Gora želi što prije u EU (u pregovorima je otvorila 20 poglavlja, a Srbija tek osam). Vučić pak zagovara regionalni ulazak u EU te ne želi da Crna Gora uđe prije Srbije. No u EU-u se Vučića percipira kao 'njezinog čovjeka' i moćnog igrača koji provodi u Bruxellesu omiljenu tvrdu politiku štednje.

Ekonomist Gligorov upozorava da ekonomska bilanca Vučićeve vlade nije tako impresivna nego da se Srbija oporavlja sporije nego neke druge zemlje u regiji.

‘Srbija nakon Hrvatske ima najlošiji ekonomski rast', kaže Gligorov i objašnjava da je rast zaposlenosti u Srbiji rezultat smanjenih plaća i prekarnih poslova, a nezaposlenost smanjena jer su mnogi zemlju napustili. U prosjeku ekonomski rast u Srbiji otkako je Vučić preuzeo vlast iznosi tek oko 0,7 posto, upozorava bečki ekonomist koji zaključuje da Vučić uopće nije bio toliko ekonomski uspješan premijer koliko se to voli predstavljati.