PUŽEVIM KORAKOM U EU

Vladin rok za kraj pregovora – nedosanjani san

05.05.2010 u 07:30

Bionic
Reading

Rješavanje problema izbjeglica i stanarskog prava iznimno je važno jer o provođenju Programa stambenog zbrinjavanja ovisi i otvaranje poglavlja o pravosuđu i ljudskim pravima u pristupnim pregovorima naše zemlje s Europskom unijom

Nakon što je zbog topničkih dnevnika ipak skinuta blokada nekih europskih država, Hrvatska nije, iako je to očekivano, otvorila to sporno poglavlje. Ubrzo se pokazalo da Haag nije naš jedini problem kad je u pitanju poglavlje pravosuđe u pitanju, nego je samo služio kao opravdanje. Za ovo iznimno kompleksno pitanje od Hrvatske se traži odlučan obračun s korupcijom, sređivanje stanja u sudstvu, ali i da se do kraja riješi pomalo zaboravljeni problem povratka i stambenog zbrinjavanja izbjeglica.

'Još uvijek sam jako nezadovoljan provođenjem Akcijskog plana za ubrzanu provedbu Programa stambenog zbrinjavanja', kaže Saša Milošević, zamjenik predsjednika Srpskog narodnog vijeća.

Prema njegovom mišljenju, stanova je malo i još uvijek ih prije dobivaju useljenici Hrvati nego Srbi povratnici. 'Propisi su također iznimno diskriminacijski usmjereni prema Srbima povratnicima', mišljenje je Milošević.

Da se za temu ozbiljno zanima i sama Europska komisija, potvrdio je i sastanak održan prošloga tjedna između potpredsjednik Vlade Slobodan Uzelac i njezinog veleposlanika u Hrvatskoj Paula Vandorena. Uzelac je posebno naglasio da je održivi povrat izbjeglica pitanje koje treba što prije riješiti u kontekstu tekućih pregovora o pristupanju i Poglavlja 23 koje se odnosi na pravosuđa i temeljna prava. S tim se slaže i glasnogovornik misije UNHCR-a u Hrvatskoj Dorijan Klasnić, koji kaže da je to pitanje jedan od ključnih uvjeta za otvaranjem i zatvaranje Poglavlja 23.

'Sve strane organizacije koje djeluju na području Hrvatske prate provođenje Programa', objasnio je Klasnić. On objašnjava da se UNHCR zalaže da ljudi koji su bili nositelji stanarskog prava imaju pravo na stanarsko zbrinjavanje. Problem je što se ljudi koji su bili nositelji stanarskog prava na područjima od posebne države skrbi, objašnjava on, još uvijek mogu prijaviti za sudjelovanje u programu, dok je za one koji su nekada živjeli u velikim urbanim sredinama rok istekao još 2005. godine.

'UNHCR se zalaže da se i za te ljude rok ponovno otvori', objasnio je Klasnić dodavši da bi ti ljudi trebali dobiti mogućnost koji smo svi mi ostali imali početkom devedesetih, kada su se jeftino otkupljivali društveni stanovi. I predstavnici srpske zajednice u Hrvatskoj dugo vremena se bore za da se bivšim nositeljima stanarskih prava omogući neka vrsta nadoknade.

U podacima koje smo dobili iz Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija stoji da je od početka provođenja programa kojima se omogućava povratak izbjeglih i prognanih osoba Hrvatska omogućila povratak 347.516 osoba, za što je iz državnog proračuna RH za ove programe ukupno izdvojeno 5,3 milijarde eura (međunarodne donacije čine oko pet posto tog iznosa).

U lipnju 2008. godine, kažu, Vlada je donijela Akcijski plan za ubrzanu provedbu stambenog zbrinjavanja izbjeglica - bivših nositelja stanarskog prava - koji se žele vratiti u Hrvatsku, na i izvan područja posebne državne skrbi (PPDS).

Ipak, prema podacima iz Ministarstva, a i prema riječima zamjenika predsjednika SNV-a Miloševića, Akcijski plan koji predviđa rješavanje oko 4.900 slučajeva u trogodišnjem razdoblju za 2008. godinu nije ispunjen do kraja.

'Zbog recesije i sporijeg tempa stambene izgradnje, kao njegove posljedice, dio obveza planiranih za 2009. je prebačen za 2010. godinu', objašnjavaju iz MVPEVI-a. Također, RH se suočila s neočekivanim problemom. Naime, određeni broj dodijeljenih stanova korisnici nisu preuzeli. Milošević kaže da je to istina, ali tu treba malo i zagrepsti ispod površine.

'Pozovu te: 'Dođi i preuzmi stan tada i tada.' Službe nemaju razumijevanja da ti ljudi žive u izbjeglištvu već 15 godina i ne mogu se preseliti u 10 dana. Osim toga, ti stanovi znaju biti bez parketa, namještaja, neuseljivi, pa sve to treba sagledati i iz te perspektive', objašnjava Milošević.

Sljedeći test za ocjenu koliko je dobro naša vlast radila na rješavanju ovoga problema znat će se do kraja španjolskog predsjedavanja Europskom unijom koja traje do početka srpnja.

Ako ni tada ovo poglavlje ne bude otvoreno, kraj 2010. godine, rok koji je sama sebi Vlada zadala za dovršetak pregovora, ostat će nedosanjani san, iako je i ovako to malo vjerojatno.