Bivša pomoćnica predstojnika Ureda hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana svjedočila je u postupku 'Gotovina, Čermak i Markač' o informacijama koje je državni vrh dobivao o paleži i pljački kuća na područjima oslobođenima Olujom u kolovozu 1995.

'Tuđman je bio nervozan i ljut zbog toga. Jednom je rekao da je riječ o sabotaži i podmetanju, jer su njegovi napori bili usmjereni na to da operacija završi brzo i što prije krene proces reintegracije', izjavila je Škare Ožbolt.

'Reakcija svih koji su vodili zemlju bilo je zgražanje. Nitko nije stao u obranu onih koji su palili i pljačkali', dodala je svjedokinja navodeći podatak da je zbog tih kaznenih djela procesuirano oko 2.000 ljudi.

Po njezinim riječima, zločini nakon Oluje stvarali su zbunjenost i nesigurnost na oslobođenim područjima i izazvali 'sramotu kojoj smo bili izloženi u međunarodnoj zajednici'.

Generali Ante Gotovina, Ivan Čermak i Mladen Markač optuženi su za zločine tijekom i nakon akcije Oluja. Optužnica ih tereti da su se s hrvatskim državnim i vojnim vrhom udružili u zločinački poduhvat s ciljem protjerivanja Srba iz Hrvatske.

Odgovarajući na pitanja Čermakova odvjetnika Stevena Kaya, Škare Ožbolt je rekla je da ga je Tuđman postavio na dužnost zapovjednika Zbornog mjesta Knin kako bi kao uspješan poslovni čovjek što prije normalizirao život u Kninu.

'Da je Franjo Tuđman htio staviti civilnog policajca, onda bi ga stavio. Naglasak je bio na čovjeku koji će što prije pomoći u uspostavi normalnog života. Postavljanje vojnika ili policajca stvarao bi dojam prisile i torture, što nije bio cilj', pojasnila je Škare Ožbolt.

Za Čermaka, kojem tužitelji pripisuju široke ovlasti nad civilnom i vojnom policijom nakon Oluje, rekla je da je bio 'izveden iz konteksta biznisa i prebačen u Knin da bi pokazao svoje organizacijske sposobnosti'.

'Nitko nije očekivao ovakav razvoj događaja. Bio je prebačen negdje a da nije znao kamo ide, kao što ni mi nismo znali da će se ovakve stvari dogoditi', rekla je svjedokinja.

Ustrajući u tvrdnji da hrvatske vlasti nisu imale nikakav plan protjerivanja Srba iz krajine, Škare Ožbolt je izjavila da Zakon o privremenom oduzimanju imovine lokalnih Srba nije imao za cilj njihov trajni odlazak, nego naprotiv zaštitu njihove imovine od uništavanja te privremeni smještaj hrvatskih prognanika.

Vlada je dobar dio tih kuća preko Agencije za promet nekretninama kasnije otkupila od onih koji se nisu željeli vratiti, rekla je Škare Ožbolt.