'Pozivamo najviše državne dužnosnike, ali i sve ostale predstavnike vlasti koji su izabrani voljom hrvatskih državljana da s politike deklarativnog antifašizma i prigodno-komemorativnih praksi, prijeđu na stvarno antifašističko djelovanje te se u skladu s ovlastima suprotstave narastajućem povijesnom revizionizmu i nasilju te osiguraju kvalitetno obrazovanje mladih generacija', poručili su antifašisti s Trga bana Jelačića u Zagrebu.

Na središnji zagrebački trg 200-tinjak antifašista stiglo je u povorci, nakon šetnje sjećanja, s Trga žrtava fašizma gdje je održan prigodni kulturni program. Nazočnima, među kojima su bili predsjednik Koordinacije židovskih općina u Hrvatskoj i predsjednik Židovske općine Zagreb Ognjen Kraus i predsjednik Srpskog narodnog vijeća Milorad Pupovac te predstavnici Saveza antifašističkih boraca i antifašista, obratila se Vesna Teršelič iz udruge Documenta - Centar za suočavanje s prošlošću.

'Željeli bismo da kultura sjećanja dobije centralnije mjesto u onome što radi Vlada, Ministarstvo obrazovanja i ostale državne institucije', rekla ja Teršelič te podsjetila kako su za vrijeme tzv. Nezavisne države Hrvatske ljudi ubijani samo zato što su Srbi, Židovi, Romi ili zato što su pripadali drugoj ideologiji. Napomenula je da na Trgu žrtava fašizma nema nikakvog spomen-obilježja na zgradama gdje je bilo središte Gestapoa i ustaške službe.

Teršelič je u izjavi novinarima rekla da u Hrvatskoj još uvijek ne živimo na djelu poštivanje ljudskih prava. 'Svjedočimo isključivosti i izgonu ćiriličnog pisma u nekim prilikama, još uvijek nismo naučili kako jedni prema drugima biti solidarni i tolerantni. Hrvatska treba puno kvalitetniju kulturu sjećanja i odlučili smo se za šetnju kako bi poslali poruku da to treba biti u fokusu našeg interesa', poručila je Teršelič. Napomenula je i kako je jedina ustanova koja se u Hrvatskoj bavi pamćenjem genocida, Spomen područje Jasenovac, primila prijetnje, a da je Državno odvjetništvo procijenilo kao ih ne treba goniti po službenoj dužnosti pa je ravnateljica morala dići privatnu tužbu. Također je poručila da se u školama treba razvijati kvalitetniji program obrazovanja, a učenicima osigurati pravo učenja povijesti utemeljene na činjenicama.

Ognjen Kraus podsjetio je da se danas obilježava jedan od najmračnijih dana ljudske povijesti, dan kada je počeo holokaust, paljenje sinagoga i dućana te prvo skupljanje Židova za deportaciju. 'Taj dan obilježio je povijest i za posljedicu je imao šest milijuna židovskih žrtava koji su stradali samo zato jer su bile drugačije vjere i drugačije nacionalnosti', kazao je Kraus. Izrazio je žaljenje što se iz povijesti nije gotovo ništa naučilo, a nacionalizam i antisemitizam u Europi su u porastu.

Ocijenio je žalosnim što je danas, u šetnji sjećanja, sudjelovalo vrlo malo ljudi, i to onih koji i inače sudjeluju, iako je u Hrvatskoj nacionalizam i govor mržnje, upozorio je, također u porastu. 'Što društvo radi po pitanju tolerancije i poštivanju drugoga?', upitao je.

Milorad Pupovac također je naglasio da je Kristalna noć jedan od najstrašnijih događaja, političkih procesa u povijesti ljudskog roda, a dogodio se na tlu Europe. 'Ako Europa zaboravi na taj dio svoje povijesti, ukoliko ga relativizira i preko njega počne prelaziti, ukoliko počne prelaziti preko znakova takvih pojava u današnjem vremenu, onda je Europa ponovno pred opasnošću 'kristalnih noći'... Kriza u kojoj se nalazi Europa, kako politička, tako i ekonomska, pogoduje relativizaciji i pojavljivanju takvih strašnih historijskih iskustava i stoga je jako važno da se sjećamo i da budemo aktivni prilikom toga sjećanja', istaknuo je Pupovac.

Dana 9. studenoga 1938. pred očima cijelog svijeta paljene su i uništavane sinagoge, židovski dućani i zanatske radnje, stanovi, škole. Židovi su završavali na cesti, ponižavani i premlaćivani do smrti. Toga dana njemački nacistički režim potvrdio je ozbiljnost svojih namjera i riješenost da ih provede do kraja. Kristalna noć je kulminacija višegodišnjeg procesa stavljanja izvan zakona i izvan društva Židova u Njemačkoj, oduzimanja prava na rad, prava na obrazovanje, prava na kretanje. Istovremeno, Kristalna noć je trenutak koji najavljuje i oduzimanje najvrijednijeg od svih prava – prava na život.