Programsko vijeće (PV) HRT-a dalo je pozitivno mišljenje na Program rada za 2017. godinu, kako ga je predložio Blago Markota, v.d. glavnog ravnatelja HRT-a. Markota je prije desetak dana preuzeo javni RTV servis pa je prva sjednica kojoj je prisustvovao bila svojevrstan medeni mjesec između njega i PV-a, ali kritika na program i rad HRT-a nije izostala
Vijećnici su s jedne strane iznijeli niz pohvala na predloženi program rada, a s druge strane Markota je naveo da ga je pisao tako da HRT bude partner svima u Hrvatskoj i u konačnici donese dobro građanima te bude perjanica kulturnoj industriji Hrvatske.
Kritizirao je, poput Zdravka Kedže, predsjednika PV-a HRT-a, nedolazak članova Ravnateljstva na posljednju sjednicu, nazvavši to 'nedopustivim činom'. Naveo je da HRT-u dogodine istječe ugovor s Vladom te da je oformljena radna skupina koja će utvrditi što je iz njega ispunjeno a što ne.
'U prvih šest mjeseci moramo dati prvi nacrt novog ugovora i u tom smislu pokrenuli smo procese. U operativnom smislu program znači da moramo analizirati kompletnu troškovnu stranu, ali na način da se traži odgovor na pitanje gdje je pozicija radnika. Radnici HRT-a su temelj koji mora iznijeti transformaciju sustava i zato pitanje radnika stavljamo izvan okvira proučavanja sa stajališta troška jer vjerujemo da 80 posto zaposlenika ne predstavlja trošak, već vrijednost, i zato što oni imaju niže plaće od prosjeka u RH. Radnici moraju biti zaštićeni pravima koja im pripadaju po Kolektivnom ugovoru. S troškovne strane treba analizirati sve drugo. Ova kuća mora početi donositi razumljiva rješenja', kazao je Markota, dodavši da treba analizirati, između ostalog, koja im sportska prava trebaju, a koja ne.
Prihodi, ne od pretplate, padaju već sedam godina i zbog toga se HRT, smatra Markota, mora pobrinuti za to da razvije nove nelinearne i aplikativne komercijalne usluge koje će osigurati financiranje javnog interesa.
Domagoj Burić, jučer imenovani v.d. ravnatelj Programa, drži da u programu HRT-a ima puno prostora za poboljšanje. Smatra da je HTV3 izgubio profil i, naveo je, odmah će pokušati napraviti promjene u smjeru u kojem trebao ići.
'Nije on loš, ali ga treba preciznije definirati. U ugovoru s Vladom stoji da HTV3 mora imati 39 posto igranog programa. Vidim ga malo drugačije, više kao znanstveno-obrazovani. Ako treba biti igrani, neka bude više domaćeg sadržaja. HTV4 ima ogromnu moć i potencijal i treba raditi da se to dodatno poboljša. Što se tiče HTV-a 1, u njega su najviše uprte oči javnosti i sigurno ima mjesta za poboljšanje. Htio bih da on bude ono što mu je u opisu, a to je da svatko nađe nešto za sebe', kazao je Burić.
Markota je najavio da će uskoro biti složena i generička petogodišnja programska shema, koja je temelj svega, ali da će kao takva biti podložna promjenama jer je ona živo tkivo.
Neda Ritz, članica PV-a, osvrnula se na program u prethodnom periodu kazavši kako su u njemu dominirale reprize te da je nestala profilacija programa.
'HTV2 se profilirao, HTV3 se potpuno izgubio. Sljedeće godine završava ugovor s Vladom i treba vidjeti što se ispunilo a što nije. Stvari koje se neće dati ispraviti su serije za mlade i djecu te dramski program', kazala je Ritz, dodavši da su silne smjene zaustavile razvoj programa i djelatnika HRT-a.
Navela je kako je u danima sjećanja na Vukovar HTV1 nakon emisija vezanih uz obljetnicu pada grada na Dunavu imao školu kuhanja u programu.
'To je uvreda i diverzija. Nakon Siniše Glavaševića imali smo patku u masti, a nakon pada Vukovara rezance s umakom. Ne znam je li to slučajno ili namjerno ostalo', zapitala se Ritz.
Upitala je i čija je ideja da se u scenografiju Dnevnika ubaci adventski vijenac jer, podsjetila je, Hrvatska je sekularna država, a vijenac u svom programu nemaju ni talijanska ni njemačka nacionalna TV kuća.
Za odgovor se ponudila Katarina Periša Čakarun, šefica Informativnog medijskog servisa, ali ju je Markota spriječio kazavši da će odgovor na to pitanje dati pisanim putem.
