Serijom skandaloznih odluka u vezi strašnih poplava koje su pogodile Bosnu i Hercegovinu Vijeće ministara BiH se još jednom izblamiralo. Odlučeno je da se ne proglasi izvanredno i stanje prirodne katastrofe na razini države, kao i da se humanitarna pomoć ne carini po hitnoj proceduri!
Katastrofalne poplave u Bosni i Hercegovini pogodile su oko milijun i pol ljudi, od čega je oko 950 tisuća raseljeno, objavilo je 22. svibnja Vijeće ministara BiH u liku njegova predsjedavajućeg Vjekoslava Bevande. No isto to Vijeće ministara – unatoč navedenim brojkama – nije bilo u stanju proglasiti prirodnu katastrofu na razini države Bosne i Hercegovine, kao ni izvanredno stanje.
Kako je tada objasnio Bevanda, da bi se proglasilo izvanredno stanje u Bosni i Hercegovini, 'potreban je zahtjev Koordinacijskog tima pri Ministarstvu sigurnosti, a on nije došao'. Naime, nedavno je smijenjen ministar sigurnosti BiH Fahrudin Radončić, ujedno i medijski tajkun i vlasnik Avaza, tako da je ova važna pozicija trenutačno prazna, jer se vladajuće stranke ne mogu dogovoriti o tome tko bi ga zamijenio i kome pripada pozicija ministra sigurnosti!
Tako zbog neodgovornih političkih igara bosansko-hercegovačkih političara najveća katastrofa koja je zadesila ovu državu nije još uvijek službeno ni prirodna nesreća niti zavređuje izvanredno stanje!
U razgovoru za tportal.hr, Damir Bećirović, savjetnik člana Predsjedništva BiH Željka Komšića, upitan o tome, kaže 'nemam komentara' te ističe da su pod nadležnošću Predsjedništva Oružane snage BiH koje su se jedine reagirale efikasno i organizirano na biblijske poplave. 'Predsjedništvo je kao vrhovni komandat zadovoljno radom vojske koja je jedina dobro radila. Prva je faza bila spašavanje ljudi, a sad već imamo plan za sanaciju', izjavio je Bećirević.
No činjenica da Vijeće ministara BiH nije u stanju proglasiti prirodnu katastrofu u ovoj situaciji samo je jedan od sramotnih poteza ovog državnog tijela s obzirom na to da je ista ekipa donijela odluku da se humanitarna pomoć upućena BiH neće cariniti po skraćenoj proceduri. Uprava za indirektno oporezivanje BiH (UIO BiH) Vijeću ministara uputila je takav prijedlog, koji nije dobio podršku, pa je zato spomenuta Uprava donijela odluku kako će da carinske ispostave Bihać, Gradiška, Brod, Orašje, Brčko, Zvornik, Sarajevo, Aerodrom Sarajevo i Trebinje raditi 24 sata dnevno za sve humanitarne pošiljke, jer to je ipak u njihovoj nadležnosti. 'Humanitarna pomoć sada se carini po redovnoj proceduri i ići će sporije, ali mi ćemo raditi 24 sata', rekao je glasnogovornik UIO-a BiH Ratko Kovačević
Komandant federalnog štaba Civilne zaštite Jerko Ivanković Lijanović za tportal.hr ovako je komentirao odluke Vijeća ministara BiH: 'Ne mogu razumjeti takav pristup, ali to je nadležna odluka koju nažalost moramo poštovati. Osobno sam uputio prijedlog Vijeću ministara da se proglasi i stanje prirodne katastrofe, ali to nije učinjeno.' U svakom slučaju, tako na razini Bosne i Hercegovine ne postoji nijedan službeni žiroračun na koji bi se mogla uplatiti pomoć za žrtve poplava, nego odvojene račune imaju federacija BiH i Republika Srpska.
Jerko Ivanković za tportal.hr još je rekao kako se Civilna zaštita Federacije BiH 'u prvoj fazi bavila spašavanjem ljudi te na sreću nije bilo mnogo žrtava u odnosu na to kolika je katastrofa. Sada počinjeno čistiti pogođena mjesta, krenule su dezinfekcije i deratizacije. Naročitu energiju ulažemo u čišćenje životinjskog otpada, kojega ima najviše u Posavini gdje je puno životinja uginulo. Imamo i dovoljno volontera te su sada sva područja snabdjevena hranom i vodom.' Lijanović je dodao kako je na jučerašnjoj sjednici parlament Federacije BiH izglasao rebalans proračuna, u kojemu je izdvojeno 10 milijuna maraka za direktnu pomoć žrtvama, a toliko je izdvojila i Civilna zaštita kojoj je načelu. Kaže i da dobro surađuje s Kriznim štabom Republike Srpske , ali da je problem izostanak koordinacije na državnoj razini.
Danas u Sarajevu opez zasjeda Vijeće ministara pa možda nekim čudom i donesu odluke koje neće otežavati saniranje štete nastale poplavama i dostavu humanitarne pomoći. Ako već nisu u stanju pomoći, minimum bi bio da ne blokiraju one koji su to spremni i sposobni učiniti.