Kada je u siječnju odabrao nove članove Povjerenstva i stavio to tijelo pod svoju direktnu nadležnost, te je osobno vodio njegovu prvu sjednicu kako bi pokazao koliko mu je stalo do provedbe kurikularne reforme, premijer Andrej Plenković poručio je da se time nastavlja cjelovita reforma odgoja i obrazovanja te razvoj znanosti i tehnologije u Hrvatskoj. Prijeporan je, međutim, već sami status kurikularne reforme u Hrvatskoj, s obzirom da su zaživjeli tek pojedini njezini fragmenti i da cjelovita kurikularna reforma još nije utanačena niti na papiru.

Zimus, Plenković vjerojatno nije slutio da će njegov odabir 1. lipnja rezultirati prosvjednim skupovima na kojima će se eksplicitno tražiti ostavke tadašnjeg ministra znanosti Pave Barišića i još dvije ključne osobe za kurikularnu reformu: predsjednice PSP-a Dijane Vican i tada svježe izabrane voditeljice ERS-a Jasminke Buljan Culej. Upravo je netransparentan prvi natječaj, na kojemu je od ukupno 11 izabrano sedmero članova ERS-a i voditeljica Buljan Culej - poznatija kao nasljednica svog popularnog prethodnika Borisa Jokića - inicirao nove prosvjede diljem Hrvatske.

U međuvremenu, ministar Barišić pao je kao kolateralna žrtva ulaska HNS-a u Plenkovićevu Vladu, nova ministrica znanosti i obrazovanja postala je nekadašnja prosvjednica Blaženka Divjak, a fokus je sa spornog sastava krnjeg ERS-a, tijela koje još uvijek nije upotpunjeno, prebačen na sporni nacrt Akcijskog plana za provedbu Strategije. Također, iz PSP-a se demonstrativno povukao Josip Milat, no premijer Plenković, koji ga je imenovao, još uvijek ga nije formalno razriješio te funkcije. Iz ERS-a su pak otpali Mirko Ruščić, zbog nepropisnog imenovanja, kao i Loretana Farkaš - vlastitom voljom, ozlojeđena prvim nastupima Blaženke Divjak.   

Suglasja nema, ali volje za provedbu željene verzije kurikularne reforme ne manjka - kako među neposredno uključenim akterima i nastavnicima, tako i među građanima koje će pitanje obrazovanja njihove djece i po kiši izvući na ulice, a i među političarima koji upravo na pitanju kurikularne ubiru važne poene među biračima. U jeku 'bombardiranja' javnosti detaljima iz složenog razvojnog procesa reforme, u nastavku donosimo ključne termine i aktere.

Nakon premijera Andreja Plenkovića, koji imenuje članove PSP-a, ključna osoba u procesu trenutno je ministrica Blaženka Divjak, koja na temelju kriterija PSP-a raspisuje natječaje za voditelja i članove ERS-a, te ih imenuje, također na prijedlog PSP-a. Ne čudi stoga što se koplja lome upravo oko pozicije predsjednice PSP-a Dijane Vican. Dok organizacije civilnog društva iz GOOD Inicijative zbog svih propusta u radu PSP-a inzistiraju na njezinoj ostavci, premijer Andrej Plenković usrdno je brani. Danas je, sa sjednice Vlade, poručio da Vican ima njegovu 'punu potporu i podršku u svemu što radi'.

Strategija obrazovanja, znanosti i tehnologije

Strategija obrazovanja, znanosti i tehnologije krovni je strateški dokument koji prepoznaje obrazovanje i znanost kao hrvatske razvojne prioritete. Strategiju je usvojio Hrvatski sabor 17. listopada 2014. godine.  

Strategija razrađuje sustav cjeloživotnog učenja, predškolskog, osnovnoškolskog i srednjoškolskog obrazovanja, visokog obrazovanja, obrazovanja odraslih te sustav znanosti i tehnologije, a osnovno načelo na kojem se temelji je autonomija svih institucija u području obrazovanja i znanosti, kao i autonomija svih djelatnika.

Glavni ciljevi Strategije su kvalitetno obrazovanje dostupno svima pod jednakim uvjetima te znanost koja unaprjeđuje ukupni svjetski fond znanja te pridonosi boljitku hrvatskog društva.

Provedbu Strategije koordinira i prati Posebno stručno povjerenstvo pri Uredu predsjednika Vlade.

Posebno stručno povjerenstvo za provedbu Strategije 

Mjesec dana nakon što je usvojio Strategiju, 20. studenog 2014., Hrvatski sabor imenovao je Posebno stručno povjerenstvo (PSP) za provedbu Strategije. Na čelu prvog PSP-a bio je Neven Budak, profesor na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. a članovi su bili Petar Bezinović, Vladimir Mrša, Teo Matković, Ignac Lovrek, Feđa Vukić, Tomislav Filetin, Tihomir Tomčić i Eli Pijaca Plavšić.

Iako je u originalnom sastavu bilo imenovano na mandat od četiri godine, u siječnju 2017. Vlada premijera Andreja Plenkovića raspustila je staro Povjerenstvo, bez da je o tome informirala njegove članove. Na sjednici Vlade 26. siječnja donesena je odluka o osnivanju istovrsnog tijela nešto duljeg naziva: Posebno stručno povjerenstvo za provedbu Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije i koordinaciju strategija i djelovanja na području obrazovanja i znanosti.

Novo Povjerenstvo osnovano je pri Uredu predsjednika Vlade, a Plenković je 30. siječnja potpisao rješenja o imenovanju voditeljice PSP-a Dijane Vican i članova Ivice Kostovića, Miroslava Radmana, Milene Žic Fuchs, Josipa Milata, Slobodana Uzelca, Drage Šubarića, Pere Lučina, Vedrana Mornara, Davora Romića i Vilmice Kapac.     

Povjerenstvo ima niz zadaća: izrada akcijskog plana provedbe Strategije, koordiniranje nadležnih dionika, definiranje pokazatelja provedbe i učinkovitosti provedbe ciljeva i mjera Strategije, organiziranje projekata za izradu akcijskih planova pojedinih složenijih mjera te radnih skupina koje će detaljno razrađivati Strategiju u njezinim pojedinim segmentima.

Akcijski plan za provedbu Strategije

Prema Strategiji, jedna od zadaća Povjerenstva je izraditi Akcijski plan provedbe Strategije u dvogodišnjem razdoblju.

Akcijski plan je dokument koji definira mjere iz Strategije, nadležnu instituciju zaduženu za provedbu mjere, institucije zadužene za provođenje mjere i vrijeme provedbe mjere vezane za rani i predškolski, osnovnoškolski i srednjoškolski odgoj i obrazovanje, visoko obrazovanje, obrazovanje odraslih, znanosti i tehnologije i smjernice za provedbu strategije.

Stručne i administrativne poslove za Povjerenstvo i praćenje provedbe Akcijskog plana obavlja Ministarstvo znanosti i obrazovanja.

Ekspertna radna skupina za provođenje kurikularne reforme 

Temeljne zadaće Ekspertne radne skupine, kako je navedeno u odluci o imenovanju posljednjeg djelomičnog sastava ERS-a koju potpisuje bivši ministar Barišić, vezane su uz tri cilja, a sva trebaju se ostvarivati u suradnji s Ministarstvom znanosti i obrazovanja.

Prvi je cilj inovirati i osuvremeniti nacionalni okvirni kurikulum i uskladiti različite dokumente obrazovne politike. U okviru toga ERS treba definirati koordinirani metodološki pristup izradi svih kurikularnih dokumenata te doraditi prijedlog Okvira nacionalnog kurikuluma (ONK) u izradi ERS-a pod ravnanjem Borisa Jokića.

Inače, ONK je nacionalni krovni kurikularni dokument koji na općoj razini određuje elemente kurikularnog sustava za sve razine i vrste dovisokoškolskog odgoja i obrazovanja. Osnova je za izradu nacionalnih kurikuluma za pojedine razine i vrste odgoja i obrazovanja, a njegove postavke utječu i na izradu ostalih nacionalnih kurikularnih dokumenata, kao i onih izrađenih na drugim razinama.

Drugi zadatak ERS-a je osigrati preduvjete za izradu kurikularnih dokumenata i provedbu cjelovite kurikularne reforme. U sklopu toga zadaća ERS-a je ustroj i osposobljavanje stručnih radnih skupina za doradu nacionalnih kurikulnih dokumenata (SRS) te samostalno definiranje precizne područne i predmetne strukture nacionalnih kurikuluma za osnovnoškolski, gimnazijski, strukovni i umjetnički odgoj i obrazovanje s njihovom satnicom.

Treći cilj je izrada i uvođenje nacionalnih kurikuluma. To podrazumijeva doradu i uvođenje kurikulnih dokumenata te ustroj i osposobljavanje radnih skupina (RS) za doradu i uvođenje kurikulnih dokumenata, kao i vrednovanje udžbenika i pomoćnih nastavnih sredstava u skladu s kurikulnim dokumentima.