'Mi radimo na gornjoj razini podnošljivosti. 35 bolesnika je na mehaničkoj ventilaciji, oko 150 hospitaliziranih, blizu 30 na high flow protocima, intenzivnijoj oksigenaciji... Svaki dan je prebrojavanje mjesta, strah hoćemo li imati gdje primiti', rekao je Baršić u Otvorenom HTV-a.

Dodao je da se od srijede elektivni program smanjuje na minimum. 'Naravno da će drugi bolesnici osjetiti, nažalost, te posljedice, ali mi jednostavno nemamo ljudi za rad na svim tim radnim mjestima koja bi trebalo raditi. Naš osnovni problem je manjak kadrova, i sestara i liječnika', rekao je Baršić.

Jesmo li sada na vrhuncu ili će brojke i dalje rasti?

'U sljedećih sedam dana očekivali smo da ćemo početi padati s brojevima hospitalizacija', rekao je Baršić.

'Vrhunac je trebao biti sutrašnji dan i očekivali smo da ćemo početi padati s tim brojem. Nažalost, bojim se da smo doživjeli boosteriranje epidemije i strah me je brojaka koje ćemo vidjeti u četvrtak, petak, subotu, dakle, u drugoj polovini tjedna', dodao je, pojasnivši da misli na broj novooboljelih.

Anđa Novokmet, mag. med. techn., glavna sestra Zavoda za intenzivnu medicinu i neuroinfektologiju Klinike za infektivne bolesti "Dr. Fran Mihaljević", rekla je da su jako iscrpljeni i umorni te da očekuju da će prevladati razum i osviještenost.

'Istina je ovo što mi govorimo, istina su brojke. Iza tih brojki su ljudski životi, iza tih preko 10.000 mrtvih ljudi je 10.000 obitelji koje sigurno, u svakom trenutku kad se spomene COVID, kad se spomene cijepljenje, imaju svoja razmišljanja i promišljanja', rekla je Novokmet.

Navela je da im nedostaje ljudi te da su rezultat toga prekovremeni sati. Pohvalila je stanare domova za starije što su bez propitkivanja i sumnji pristali na procjepljivanje.

Ivić: Ovaj virus nema namjeru odustati

Prof. dr. sc. prim. Ivo Ivić, dr. med., predstojnik Zavoda za infektologiju KBC Split, rekao je da je ovo žestok epidemijski val.

Koliko sustav, odnosno ljudi, mogu izdržati? 'Ima, znadete, ona jedna - "Ne daj Bože što živ čovjek izdržati može". Uvijek se može izdržati, ali ljudi će izaći iz ove situacije, govorim o zdravstvenim radnicima, oštećeni, tako mogu slobodno kazati, ljudi koji su se nagledali smrti, koji su se teško naradili i koji sada doživljavaju jedno nerazumijevanje problema', rekao je Ivić, dodavši da je među njima zavladalo razočaranje.

'Mi smo bili tako entuzijastični u toku zime, i borili se, i čekali, vidjeli smo, došlo je cjepivo - procijepit će se, dovest ćemo mi to u red - i onda vas zgromi da je sve to uzalud, da i dalje imamo jednaku priču kao što smo imali kad nije bio nitko cijepljen', rekao je Ivić.

Ivić je rekao da su se građani u Splitsko-dalmatinskoj županiji počeli više cijepiti. Međutim, ako brojevi i budu značajni, to nećemo osjetiti u ovom valu, nego tek iza Nove godine, dodao je. Na pitanje znači li to da najavljuje još jedan val, Ivić je odgovorio da smo u godinu i pol dana naučili da ovaj virus nema namjeru odustati te da ima izvanrednu sposobnost mijenjanja u oblike koji su sve zarazniji i koji čak u određenom obliku izazivaju i teže kliničke slike.

Prof. dr. sc. Smiljana Leinert-Novosel, professor emeritus, komunikacijska stručnjakinja, rekla je da su se ozbiljne zemlje cijepile u vrlo visokom broju te da se usprkos tome i tamo širi zaraza.

'Iz toga bi mogli zaključiti da imamo problem s cjepivom. Ne, nemamo problem s cjepivom, to ostaje jedini instrument kojim se možemo poslužiti i to je velika većina ljudi u Hrvatskoj učinila. Cijepila se, dobrovoljno, shvativši da je to najrazumnije, najracionalnije rješenje. Ali uvijek imate onih nekih, ona manja grupa - tješimo se da je to manja grupa - onih koji zapravo odbijaju takvu ideju', rekla je Leinert-Novosel.

Govoreći o sudionicima u subotnjem prosvjedu protiv mjera u Zagrebu, rekla je da je vjerojatno riječ o jako maloj ekstremnoj grupi koja se uvijek ponaša kontra te da su to oni koji se vrlo teško mogu uvjeriti u bilo što.

'Postoji, međutim, jedna skupina koja se vjerojatno još uvijek nije cijepila, a s kojom bi trebalo raditi', rekla je Leinert-Novosel.

Komentirajući prosvjede i napade na novinare, Baršić je rekao - žalosno, pretužno. Izrazio je zgroženost zbog epidemiološke situacije.

'Imate uski kontakt ljudi koji urlaju jedni drugima u lice i to je ono čega se bojim. A to ćemo mi osjetiti. Puno je mladi ljudi, postat će pozitivni, neće im se ništa dogoditi, prenijet će to svojim roditeljima koji onda dolaze, necijepljeni uglavnom, u našu ustanovu, i mi moramo skrbiti za sve te ljude i uskraćivati pomoć onim drugim ljudima. Što će biti s pacijentima koji boluju od karcinoma, leukemije, drugih teških kroničnih bolesti, kojima se sada dijagnostika produžuje?', rekao je Baršić.

'Tu nitko nije mislio na drugog čovjeka', dodao je.

Sudjelovanje liječnika u prosvjedu Ivić je nazvao žalosnim. 'Očito se radi o ljudima koji imaju način razmišljanja - uzalud im školovanje', rekao je.

Ivić je rekao i da su necijepljeni u bolnicama vrlo obični i normalni ljudi koji su zbunjeni i koji nemaju veze s prosvjednicima. 'Ja sam u početku bio na njih čak pomalo i ljut, ali kad krenete u razgovor, onda vidite da se oni boje nuspojava o cjepivima, ali pojma nemaju o cjepivima, oni pojma nemaju koje su to nuspojave, koliki su to stvarni rizici, oni to ne razumiju. Boje se oni i korone, ali nekako se nadaju - "pa neće valjda mene". Ali hoće baš vas. I kad završe u bolnici, predaju se sudbini', rekao je Ivić.

Osvrnuo se i na uvjerenje nekih prosvjednika da ivermektin liječi covid.

'Ivermektin je jedan dosta stari lijek, antiparazitarni, i kad bi on bio djelotvoran, pa ne mislite valjda da smo mi zločinci pa ga ne bismo koristili', rekao je Ivić.

'Jedino što imamo u ovom času djelotvorno, to je cjepivo', poručio je.

Komentirajući prosvjed, Novokmet je rekla da je isprva mislila da se radi o nogometnoj utakmici te da se rastužila kad su joj kolegice rekle o čemu se radi, i to zbog obitelji koje su izgubile svoje.

'To je bilo meni strašno uopće pojmiti da se netko u tom trenutku veseli i pjeva, a u tom trenutku se po bolnicama mladi ljudi od 20 do 50 godina bore za svoj život', rekla je.

'Pa kako ne može nekome ući u uho da ti govori stručnjak, da ti govori doktor medicine? Ja to ne mogu shvatiti', dodala je Novokmet.

"Imamo ratno stanje"

Govoreći o uzrocima nepovjerenja građana prema znanosti, Leinert-Novosel rekla je da su društvene mreže bitan subjekt, a također je istaknula da u zemljama bivšeg socijalističkog sustava, vjerojatno zbog negativnih iskustava u tranzicijskom periodu, naglo pada u povjerenje u institucije, pa se na kraju krajeva počinje sumnjati i u znanost.

'Mislim da bi jedini pametni prijedlog možda mogao biti pojačavanje strategije uvjeravanja ljudi, nagovaranja ljudi, informiranja ljudi da se cijepe. To je zasad jedini instrument koji pomaže, za koji znamo da djeluje. On nije savršen, ali nemamo drugog', rekla je Leinert-Novosel.

'U ovom času mi imamo ratno stanje. Ljudi umiru. 50, 60, 70 ljudi dnevno umire, i mi se na njihovim životima učimo demokraciji. Mislim da mi moramo malo i meritokracije uvesti jer na drugi način ćemo se učiti demokraciji na leševima. To nije dobro. Ljudi umiru, a mi ne možemo čekati tako dugo da se neki uvjere. Po mom uvjerenju, tko se uvjerio, uvjerio se. Ove druge ćemo vrlo teško uvjeriti. Moramo nešto vrlo radikalno poduzeti', poručio je Ivić.