ivica mandić

Vojni analitičar o padu letjelice: Onaj tko bi imao motiv provjeriti reakciju zračne obrane čitavog NATO saveza je Rusija

11.03.2022 u 21:50

Bionic
Reading

Vojni analitičar Ivica Mandić rekao je da, sudeći po dosadašnjim informacijama, moguće da je cilj bespilotne letjelice bila provjera nadzora i zaštite zračnog prostora

'Nije prvi put da se takve operacije događaju niti će biti zadnji put. Izvan pameti mi je pomisliti da bi to radila Ukrajina zbog pomoći koju joj je Zapad pružio. Onaj tko bi imao motiv provjeriti reakciju zračne obrane čitavog NATO saveza je Ruska Federacija', rekao je vojni analitičar Ivica Mandić u razgovoru za Dnevnik Nove TV.

Mandić je također rekao da nema razloga za dizanje panike, ali da je potrebno iz ovog incidenta naučiti neke lekcije.

'Nisu tu u pitanju samo tehničke priče i tehnička zaštita. To je jedna priča. Druga priča je posve strukturna, a tiče se toga da za nova vremena trebamo donijeti i novi Zakon o obrani', rekao je te dodao kada bi se počeli čitati Zakon o obrani i proučavati razne ovlasti, vidjeli bismo da su oružane snage ustrojene za mir, a ne, kaže, za rat.

'Da teroristi u zrakoplov stave prljavu bombu s namjerom da se zabiju u maksimirski stadion, danas nitko u državi, pa ni predsjednik, nema pravo zapovjediti obaranje tog zrakoplova', pojasnio je Mandić.

Osvrnuo se i na činjenicu da je dron letio iznad mađarskog zračnog prostora koja je, kao i Hrvatska, članica NATO saveza. Kaže kako mu nije 'posve jasno' zašto Mađarska nakon tolikog leta nije digla zrakoplove.

'Oni sad kažu da jesu, ali u tom slučaju postoji tehnički problem u modernosti zrakoplova koje imaju. Moderni zrakoplov s radarom bi bez ikakvih problema morao moći vidjeti nešto toliko veliko', istaknuo je Mandić napominjući kako se radi o letjelici dugoj 15 metara i teškoj šest tona.

  • +7
Istraga na lokaciji pada drona u Zagrebu Izvor: Cropix / Autor: Tomislav Kristo / CROPIX

'Jasno nam je rečeno da je NATO pratio tu letjelicu i iz tog izvora ćemo vjerojatno dobiti i obavijesti odakle je stvarno lansirana. Međutim, bilo koja članica NATO-a nije ekskulpirana odgovornosti za vlastitu zračnu obranu', rekao je Mandić dodajući kako je najveći doprinos NATO-a vlastita sposobnost obrane u elementarnim situacijama. 

'Sad imamo velik problem u debalansu postojećih sposobnosti i onih koji se traže. Nije riječ samo o Hrvatskoj i Mađarskoj, nego je riječ o svima', zaključio je.