Europski put Srbije ne bi trebao biti ugrožen izborom novoga predsjednika, ali kada se ima u vidu njegova povijest, moguće je očekivati da manjinska pitanja neće biti u većem pozitivnom fokusu nego do sada, mišljenja je predsjednik Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini Petar Kuntić
Odnosi Hrvatske i Srbije mogli bi također dospjeti u položaj 'ravne crte', uz nadu da se neće pogoršavati, ukazuje politički analitičar profesor Tomislav Žigmanov, nakon jučer održanih predsjedničkih izbora u Srbiji. Očito je da su građani Srbije željni promjena i ta želja je bila jača od činjenice da je Tomislav Nikolić kao predsjednički kandidat prilično kompromitirana osoba. I neglasovanje je način reakcije, kazao je Petar Kuntić.
On smatra da birači očito nisu smjeli ići tako daleko i mijenjati izvršnu vlast u državi, zbog vlastite sigurnosti, ali su i svjesni sveopće gospodarske krize. 'Ipak, na ovaj su način izrazili negodovanje zbog aktualnog stanja. Kaznili su onoga koji je najmanje zaslužan za trenutačnu situaciju u kojoj se nalazi vodeća demokratska opcija u Srbiji - Demokratska stranka, jer se za Borisa Tadića ne vezuju nikakva afera ili korupcija', kazao je Kuntić za Radio Suboticu
Neočekivana pobjeda Tomislava Nikolića zasigurno će u početku donijeti suzdržanost u redovitoj suradnji Hrvatske i Srbije i zato što Nikolić nema razvijene kontakte s predstavnicima vlasti u Hrvatskoj, ali ne treba zaboraviti ni njegovu političku zaleđinu i povijest, ističe Tomislav Žigmanov
Tomislav Nikolić je načinio otklon od radikalske politike, no pitanje je kakva će sada biti njegova politička praksa. Ako poslušamo njegov govor nakon neslužbene potvrde njegove pobjede, vidi se da pitanja u regiji, odnosno odnosi Hrvatske i Srbije, neće biti prioriteta u njegovom vanjskopolitičkom djelovanju. Prije svega će ostvarivati kontakte s već postojećim međunarodno-političkim partnerima SNS-a, Rusijom i zemljama Azije. No veliki dio pitanja u njegovom vanjskopolitičkom djelovanju bit će posvećen eurointegracijama.'
Žigmanov sumnja da će se dva predsjednika - hrvatski i srbijanski, skoro susresti i da će to vjerojatno biti tijekom multilateralnih skupova. Sada se čini, nastavlja on, kako su najveći gubitnici predsjedničkih izbora predstavnici manjina u Vojvodini i oni ne bi trebali biti kažnjeni od novoga srbijanskog predsjednika, jer su listom glasovali za Borisa Tadića.
Sigurno je da će postojati stanovita nespremnost za političku suradnju s ovdašnjim Hrvatima, barem dok se ne upoznamo s političkom praksom novoga predsjednika.
Vojvođanski Hrvati mogli bi biti taoci velike navezanosti na politiku Demokratske stranke i Borisa Tadića, jer eksplicitna potpora jednom kandidatu može biti od pobjednika tumačena kao odsustvo lojalnosti instituciji predsjednika, zaključuje Tomislav Žigmanov.
