Srbija je aktivno ili svojim nečinjenjem posljednjih mjeseci znatno otežala položaj hrvatske manjine, ocijenio je u subotu predsjednik Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini (DSHV) Tomislav Žigmanov.
To je razvidno odbijanjem da hrvatskoj manjini osigura zastupstvo u državnim tijelima, potom kroz povećanje broja antihrvatskih incidenata, potporu Bunjevcima ne-Hrvatima ili pak uskraćivanje u području obrazovanja i kulture na hrvatskom jeziku, ocijenio je Žigmanov u „Promemoriji glede aktualnog društvenog položaj Hrvata u Republici Srbiji uoči predstojećih izbora 2020. na svim razinama“. Promemorija je objavljena na portalu i Facebook stranici stranke.
„U posljednjih nekoliko mjeseci društveni položaj Hrvata u Republici Srbiji u znatnome je usložnjen i otežan. Štoviše, došlo je do grubog kršenja cijelog niza odredaba iz međudržavnog sporazuma o zaštiti manjina, koji je Republika Srbija potpisala s Republikom Hrvatskom, a u nekim slučajevima riječ je i o suspenziji“, naveo je čelnik DSHV-a.
vezane vijesti
Institut zajamčenih mandata, nedavnom izmjenom Zakona o izboru narodnih zastupnika, ponovno nije omogućen pa će se politička reprezentacija i sudjelovanje Hrvata u procesima donošenja odluka opet svesti na neizvjesne ishode predizbornih koaliranja, ističe Žigmanov.
Vodstvo hrvatske manjine godinama inzistira na uvođenju zajamčenih mandata za predstavnike Hrvata u srbijanskim zastupničkim tijelima po uzoru na rješenja kakva postoje za srpsku manjinu u Hrvatskoj.
„Druga linija negativnih procesa očituje se u osnaženoj podršci, i financijskoj i političkoj, institucijama onih Bunjevaca koji niječu pripadnost hrvatskom narodu. Konkretno, Republika Srbija je iz Proračunskog fonda za nacionalne manjine 2019. godine zajednici Bunjevaca, ne Hrvata, koja je četiri puta brojčano manja, dodijelila sedam puta više financijskih sredstava za istu vrstu manifestacije koju imaju i Bunjevci Hrvati“, navodi predsjednik DSHV-a.
„Također, bilježimo učestalost slučajeva u kojima se vrši nasilna dekroatizacija Šokaca – primjerice, proslava 700 godina spomena Berega i muzejski postav u Franjevačkom samostanu u Baču, što su priredile lokalne, regionalne i republičke vlasti“, dodaje Žigmanov.
Usporedo s tim, kako ističe, povećan je broj registriranih slučajeva etnički motiviranog nasilja, među kojima oštećenje Hrvatskog doma u Novom Slankamenu, obijanje prostorija i otuđenje imovine hrvatskog društva u Ljubi, grafiti mržnje spram Hrvata u Novom Sadu i Beogradu te je osnažen govor mržnje na društvenim mrežama.
U području obrazovanja, Grad Subotica i vojvođanska vlada „aktivno sprječavaju i onemogućuju donošenje ključnih dokumenata nužnih za osnutak obrazovnog centra za Hrvate, čime se krše ne samo propisi iz domaćeg zakonodavstva, već se grubo osporava nekoliko članaka srpsko-hrvatskog Sporazuma o međusobnoj zaštiti manjina“, ističe uz ostalo Žigmanov.
Čelnik hrvatske manjine ukazuje na činjenicu kako više od dvije godine između Srbije i Hrvatske nije bilo bilateralnog susreta na najvišoj razini, što uvelike otežava europsku perspektivu Srbije.
On ističe da se sve navedeno bilježi nepuna dva mjeseca prije održavanja izbora i da strahuje da to može ostaviti trajne negativne posljedice po budućnost Hrvata u Srbiji. Također smatra kako i Hrvatska mora osnažiti i češće očitovati interes za društveni položaj hrvatske manjine u Srbiji.
