Centar za nove medije 'Liber' analizirao je ove godine 16 tiskanih, elektroničkih, on-line i agencijskih medija, i zaključio kako je 'ekstreman govor prisutan u svakoj četvrtoj vijesti najtiražnijih medija u Srbiji', kao i da je njegova jedina namjera 'podizanje dramatičnosti i senzacionalizma po svaku cijenu, uz širenje straha i osjećaja nesigurnosti i nesnošljivosti'.

'U promatranom uzorku dominiraju širenje osjećaja nesnošljivosti prema Hrvatskoj i Hrvatima, a zatim i Albancima s Kosova (koji se uvredljivo nazivaju 'Šiptarima'). Nije neuobičajeno i da se mnogi pripadnici hrvatskog naroda nazivaju 'ustašama', navodi se u istraživanju koje je objavljeno u utorak.

DSHV zaključak analize potkrepljuje podacima Povjerenstva za praćenje povrede manjinskih prava pri Hrvatskom nacionalnom vijeću, koje je tijekom 2016. zabilježilo 311 negativnih medijskih napisa o Hrvatima i Republici Hrvatskoj.

'U medijima se, naime, pripadnici hrvatskog naroda često nazivaju 'ustašama', što za posljedicu ima stvaranje dodatnog osjećaja straha kod pripadnika hrvatske nacionalne manjine u Republici Srbiji i AP Vojvodini. To je zabrinjavajuće tim prije jer istodobno u medijima nedostaje priloga i napisa koji bi za cilj imali upoznavanje šire javnosti o pravima pripadnika nacionalnih manjina i kulturnoj raznolikosti. Ovo je posebno osjetljiv problem za Hrvate jer se moraju u vidu imati i događaji iz 1990-ih godina', navodi se u priopćenju DSHV-a.

Ističe se kao veliki problem to što se problemom govora mržnje i netrpeljivosti u srbijanskim medijima bave nevladine udruge i entuzijasti, dok istraživanja relevantnih državnih i znanstvenih srbijanskih institucija manjka.

'S druge strane, ukazujemo i na to da širenje nesnošljivosti spram hrvatskog naroda i matične im domovine sve češće dolazi ne samo od ekstremno orijentiranih skupina, nego i od uglednih pojedinaca srbijanskog establišmenta i narodnih zastupnika. Podsjećamo da je govor mržnje opasna društvena devijacija koja za cilj ima širenje osjećaja nesigurnosti, straha i netrpeljivosti, a koja često zna rezultirati i fizičkim nasiljem i povlačenjem pojedinaca iz društvenog života zajednice te negiranjem vlastita identiteta, o čemu, na žalost, pripadnici hrvatske zajednice u Republici Srbiji svakako mogu posvjedočiti', ističe DSHV.  

Zaključuje se da ovakva negativna društvena pojava 'svakako ne bi smjela imati mjesto u društvu koje teži biti članom velike europske obitelji koja počiva na vrednotama kao što su demokracija, različitost, tolerancija, solidarnost'.