Godina iza nas bila je Europska godina volontiranja. Na tisuće sati svog života volonteri širom svijeta provode u zdravstvenim, socijalnim i obrazovnim ustanovama, pomažu u domovima za nezbrinutu djecu, bolesne, stare i nemoćne, rade u pučkim kuhinjama, skrbe za napuštene životinje u azilima... Ukratko, oni ne okreću glavu od problema, svjesni da je svijet u kojemu živimo prepun rana za koje je upravo humanost, altruizam i socijalna odgovornost volontera pravi melem
Novac možda i pokreće svijet, no volontiranje ga čini ljepšim i sretnijim mjestom za život. U razvijenim zemljama volontiranje je stoga izuzetno cijenjeno, a u vojsku volontera regrutiraju se i stari i mladi. Iako je solidarnost kod nas tradicija, Hrvati još uvijek nisu previše zainteresirani za neplaćeni društveni rad. Broj zainteresiranih možda će se ipak povećati s novim mogućnostima volontiranja preko interneta.
U zadnjih 19 godina provedeno je pet istraživanja, no postoji velika diskrepancija u rezultatima te postotak hrvatskih građana koji volontiraju varira od samo pet pa do 40 posto. Rezultati istraživanja o volontiranju, koje je 2005. provela Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva, pokazuju da 66 posto hrvatskih građana uopće ne razmišlja o volontiranju, njih 24 posto razmišlja o volontiranju, ali nisu nikada ništa poduzeli po tom pitanju, pet posto razmišlja i želi volontirati, a samo pet posto Hrvata doista volontira
U Americi pak nailazimo na mnogo bolju sliku – volontira čak 109 milijuna odraslih Amerikanaca, što je oko 56 posto tamošnjeg odraslog stanovništva. Amerikanci tako kroz volontiranje godišnje odrade čak 20 milijardi radnih sati koji vrijede oko 225 milijardi dolara
Da je volontiranje nit koja je utkana u američki san, potvrđuje i činjenica da se ta dobra navika tradicionalno prenosi i s koljena na koljeno, pa tako po uzoru na svoje roditelje, djedove i bake volontira i preko 13 milijuna tinejdžera, što je 59 posto ukupnog broja mladih Amerikanaca koji svaki tjedan prosječno volontiraju oko 3,5 sati. Godišnje tako odrade 2,4 milijarde radnih sati, što preračunato u dolare iznosi blizu osam milijardi dolara.
U vojsku volontera uključeno je i preko 100 milijuna Europljana. Prema istraživanjima Eurobarometra iz 2006, tri od deset Europljana volonterski su aktivna, a 80 posto ih smatra da su volonterske aktivnosti izuzetno važan dio demokratskog života u Europi. Samo u Velikoj Britaniji godišnja vrijednost volonterskog rada iznosi oko 65 milijardi eura, što ga stavlja na treće mjesto na skali doprinosa za BDP. U susjednoj Mađarskoj ekonomska vrijednost volonterskog rada je oko 54 milijuna eura, dok u Hrvatskoj nažalost još uvijek ne postoje relevantni statistički podaci koji bi pokazali ekonomsku vrijednost volonterskog rada.
Dobra je vijest je pak da se, polako, ali sigurno, budi svijest hrvatskih građana o važnosti volonterskog rada koji nas obogaćuje novim iskustvima, znanjima i vještinama te nezaposlene čini konkurentnijima na tržištu rada, a mladima je dobra odskočna daska za daljnje školovanje. U našoj zemlji trenutno djeluju četiri regionalna volonterska centra - Rijeka, Zagreb, Split i Osijek - koji čine neformalnu Mrežu volonterskih centara Hrvatske
'Volontiranje je od izuzetne važnosti i u vrijeme političkih, ekonomskih i ekoloških kriza, s kojima se suočavamo. Očekivati od države da sama riješi sve probleme vodi u skrbnički odnos države prema građanima koji je karakterističan za nerazvijena društva. Volonterstvo potiče društveni aktivizam, koji je osnovni pokretač svakog naprednog društva. Prepoznavanje potreba zajednice i spremnost na aktivno djelovanje, pomaže društvu da brže i kvalitetnije riješi nagomilane probleme i potrebe. Volontiranje, kao društveni fenomen, doprinosi pojačanom sudjelovanju građana u društvenom životu, pomaže stvaranju lokalnih mreža i stvara osjećaj odgovornosti za rješavanje problema koji postoje u zajednicama', rekla je za tportal politologinja Jelena Kamenko, voditeljica volonterskog programa u Volonterskom centru Osijek.
ŽELITE VOLONTIRATI? PRIJAVITE SE NA 'BURZU VOLONTERA'
Okosnicu djelovanja osječkog centra čini volonterski informacijski servis, tzv. 'burza volontera' na kojoj se vrši razmjena informacija o ponudi i potražnji volonterskog rada. U Volonterskom centru Osijek postavljene su dvije baze podataka koje sadrže informacije o volonterima i organizacijama koje ih trebaju te njihove interese i potrebe. U posljednjih šest godina djelovanja, na području Osijeka i okolice, u bazi su registrirana 862 volontera.
'Svake godine bilježimo porast broja građana zainteresiranih za volontiranje. Samo u 2011. godini za volontiranje su se prijavile 284 osobe. Najveći interes za volontiranjem je među mladima, u dobi od 21 do 25 godina, koji čine oko 60 posto volontera registriranih u našoj bazi. Na volontiranje se znatno više odlučuju žene nego muškarci pa je tako u našoj bazi čak 75 posto žena. Ipak, naš najstariji volonter je 80-godišnji muškarac. Iako, sukladno Zakonu o volonterstvu, volontirati mogu samo stariji od 15 godina i oni mlađi mogu biti uključeni u odgoj za volontiranje kroz odgojno-obrazovne ustanove te je tako najmlađi volonter osječkog centra sedmogodšnji dječak', rekla nam je Jelena Kamenko
Danas voditeljica volonterskog programa u Volonterskom centru Osijek i sama je, prije pet godina, bila volonterka u tom centru. Po završetku fakulteta, imala je višak slobodnog vremena te je osjetila potrebu da bude korisna sa svojim znanjem i vještinama.
'Moj volonterski angažman za mene je bio jedno vrijedno iskustvo koje me je dovelo i do zaposlenja. Nakon pola godine kontinuiranog volontiranja u Volonterskom centru Osijek, zaposlila sam se u istoj organizaciji gdje radim već gotovo pet godina. Iako je moj angažman u Volonterskom centru sada profesionalan, svoje slobodno vrijeme i dalje koristim angažirajući se povremeno volonterski u različitim aktivnostima u zajednici', kaže Jelena Kamenko.
GDJE SVE MOŽETE VOLONTIRATI?
Osjećate li odgovornost prema društvu u kojemu živite, želite utjecati na pozitivne promjene, biti korisni, kvalitetno ispuniti svoje slobodno vrijeme, svojim znanjem i vještinama pomoći drugima i uz to probati nešto novo te steći nova poznanstva, možete volontirati u udrugama, zakladama, fondacijama, vjerskim zajednicama, sindikatima, turističkim zajednicama, javnim ustanovama, tijelima državne uprave te jedinicama lokalne i regionalne samouprave. Ukratko - volontirati se može u svim onim organizacijama koje su usmjerene na opće dobro, dok profitne organizacije ne mogu organizirati volontiranje.
Zainteresirani pojedinci mogu dati svoj doprinos u različitim područjima kao što su socijalne aktivnosti za djecu i mlade, rad sa siromašnima, sa starijima, s osobama s invaliditetom, sa životinjama, u domeni ljudskih prava, kulture, sporta, zaštite okoliša... Prema dosadašnjim iskustvima, građani se najčešće odlučuju za volontiranje u socijalnim aktivnostima za djecu i mlade te u kulturi, dok se nešto rjeđe odlučuju za volontiranje sa starijima i osobama s invaliditetom, gdje je njihov doprinos iznimno značajan jer uvelike pomaže u podizanju kvalitete života ovih korisničkih skupina', kaže Jelena Kamenko.
ONLINE VOLONTIRANJE 21. STOLJEĆA
Razvojem i širenjem novih tehnologija u proteklih nekoliko godina otvorile su se i potpuno nove mogućnosti za uključivanje u volonterske aktivnosti te se tako danas možete uključiti i u online volontiranje koristeći usluge programa, kao što je UN Volunteers Online Volunteering. Internet olakšava volontiranje jer povezuje želje osoba koje žele volontirati s potrebama organizacija koje primaju volontere. Volonterski rad putem interneta je i mnogo fleksibilniji jer nema ograničenja po pitanju vremena i mjesta volontiranja. U službi volontiranja 21. stoljeća su i društvene mreže pa se tako volonteri povezuju, organiziraju i dijele informacije preko Twittera, Facebooka i Orkuta. Jedan od oblika 'mikro-volonterstva', koji doprinosi stvaranju i dijeljenju informacija, jest i današnje masovno komuniciranje SMS-ovima.
