Hrvatska još nije službeno nominirala kandidate za novu Komisiju, ali je izvjesno da odlazi Neven Mimica, koji je u Junckerovoj komisiji pokrivao sektor međunarodne suradnje i razvoja.

Ambicije premijera Andreja Plenkovića su da Hrvatska preuzme značajniji sektor nego što ga je imala dosad, a neslužbeno se spominje kako bi želio da naša zemlja dobije sektor regionalne politike. Riječ je o resoru kojim se upravlja kohezijskom politikom, odnosno fondovima Europske unije. Resor raspolaže gotovo trećinom cjelokupnog proračuna Europske unije i u aktualnom mandatu njime je upravljala rumunjska povjerenica Corina Cretu.

Ursula von der Leyen zatražila je od zemalja članica da joj do 26. kolovoza dostave kandidate za članove Europske komisije (EK). Von der Leyen želi da joj svaka članica pošalje po dva kandidata, ženu i muškarca, ali to dosad nije poslušala nijedna država Unije. Nova predsjednica koristit će taktiku mrkve i batine, a zemlje koje kandidiraju ženu imat će puno veće izglede da dobiju resor u EK-u koji žele.

Osim muško-ženske, Von der Leyen morat će voditi računa o zemljopisnoj ravnoteži jer su članice iz srednje i istočne Europe ostale kratkih rukava pri raspodjeli ključnih pozicija u europskim institucijama. Von der Leyen ima autonomno pravo odabrati tim s kojim će raditi i ne mora prihvatiti nametnute kandidate iz pojedinih zemalja.

Dubravka Šuica ili iznenađenje?

Svaka zemlja članica Europske unije ima pravo na po jednog povjerenika, no Velika Britanija, koja se nalazi na izlaznim vratima, najavila je da neće poslati prijedloge za povjerenika u Europskoj komisiji.

Spekulira se da bi premijer Plenković za hrvatsku povjerenicu u Europskoj komisiji mogao kandidirati eurozastupnicu Dubravku Šuicu. Međutim, Plenković oteže s donošenjem odluke pa se ne treba iznenaditi ako u prvi plan iskrsne potpuno novo ime.

Za razliku od Hrvatske, susjedna Slovenija već je nominirala Janeza Lenarčića za svog člana u Europskoj komisiji. Riječ je o 52-godišnjem diplomatu koji je trenutno na dužnosti veleposlanika Slovenije u Europskoj uniji. Lenarčić je izjavio da bi Slovenija željela upravljati sektorima zaštite okoliša ili znanosti. Iskazao je afinitet i prema područjima regionalne politike, digitalizacije, međunarodne razvojne suradnje i proširenja. Regionalna politika je zanimljiva jer je Slovenija još uvijek primatelj sredstava kohezijske politike, kazao je novinarima.

Politco.eu piše da će Van der Leyen u novoj Komisiji zadržati neka poznata lica, poput dva Spitzenkandidata socijalista, Nizozemca Fransa Timmermansa, koji bi trebao postati prvim potpredsjednikom Vlade, i liberala, Dankinju Margrethe Vesteger, koja bi prema dogovoru Europskog vijeća što je iznjedrio Van der Leyen kao predsjednicu Europske komisije također trebala dobiti visoki položaj unutar nove Komisije.

Ostati bi trebao i Slovak Maroš Šefčović, potpredsjednik Komisije od 2009., a trenutno nadgleda energetsku politiku EU-a. Johannes Hahn također bi mogao iskoristiti situaciju da se Austrija nalazi u fazi između dviju vlada i zadržati mjesto u Komisiji. Privremena austrijska kancelarka Brigitte Bierlein objavila je prošli četvrtak da planira nominirati Hahna za novi povjerenički mandat.

U novoj Komisiji ostaju i Latvijac Valdis Dombrovskis, Bugarka Marija Gabriel i Irac Phil Hogan.

Nova lica u Komisiji

Novo lice u Europskoj komisiji sigurno je Josep Borrell, Španjolac kojeg je Europsko vijeće imenovalo za sljedećeg visokog predstavnika EU-a za vanjske poslove i sigurnosnu politiku.

>>> Za dijalog Beograda i Prištine bit će zadužen Španjolac čija zemlja ne priznaje Kosovo

Na vratima Komisije je, prema pisanju portala Politico.eu, koji pozorno prati europsku politiku, Helena Dalli s Malte. Dalli je ministrica za europska pitanja i jednakost, a ne zna se koji bi resor mogla preuzeti.

Stella Kyriakides s Cipra aktualna je zastupnica u nacionalnom parlamentu te zemlje, a također nije jasno koji bi sektor mogla preuzeti. Povjerenik iz Grčke trebao bi biti Margaritis Schinas, gotovo tri desetljeća uključen u donošenje odluka u EU. Luksemburg je istaknuo aktualnog eurozastupnika i bivšeg ministra Nicolasa Schmita, a on je izrazio interes za preuzimanjem portfelja socijalne politike.

Estonija je nominirala Kadri Simson, svoju ministricu gospodarstva od 2016. do 2019. godine. Poljska je predložila Krzysztofa Szczerskog, šefa ureda poljskog predsjednika Andrzeja Dude. Ova je zemlja zainteresirana za gospodarski ili infrastrukturni portfelj. Mađarska je nominirala Lászla Trócsányija, od 2014. do 2019. godine mađarskog ministra pravosuđa i sada člana Europskog parlamenta. Zainteresirana je za provedbu europske politike susjedstva koja obuhvaća proširenje ili međunarodnu suradnju i razvoj, sektor koji je u Junckerovoj komisiji držala Hrvatska.

Jutta Urpilainen, koji je bio ministar financija od 2011. do 2014. godine, izbor je Finske.

Ostale zemlje, poput Hrvatske, još uvijek važu svoje opcije.