Hrvatskim građanima koji štede u stambenim štedionicama vraćaju se poticajna sredstva, kazao je ministar financija Boris Lalovac obrazlažući na sjednici Vlade Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o stambenoj štednji i državnom poticanju stambene štednje, a u Sabor je Vlada uputila i Prijedlog zakona o osiguranju depozita prema kojemu građani više neće pokrivati osiguranja depozita u slučaju propasti poslovnih banaka
'Vraća se stambena štednja, sada samo prema novim formulama, odnosno uvodi se varijabilni postotak državnih poticajnih sredstava', kazao je Lalovac dodavši da se ovim Prijedlogom potvrđuje donesena Uredba o izmjeni Zakona o stambenoj štednji i državnom poticanju stambene štednje.
U zakon se, naime, uvodi varijabilni postotak državnih poticajnih sredstava, a formula na temelju koje se računa varijabilni postotak zasnovana je na prosječnim kamatnim stopama na oročene depozite građana uz korektivni faktor koji predstavlja prilagodbu na dužu ročnost, odnosno vrednuje se utjecaj dužeg roka stambene štednje. Za iduću godinu država bi trebala osigurati u tu svrhu oko 50 milijuna kuna.
U Sabor je Vlada uputila i Prijedlog zakona o osiguranju depozita kojim želi poboljšati pristup sustavima osiguranja depozita zahvaljujući proširenom opsegu pokrića. U prihvatljive depozite ulazili bi i depoziti srednjih te velikih trgovačkih društava, a u zaštitu bi bili uključeni i depoziti jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave čiji godišnji proračun za prethodnu godinu u odnosu na dan nastupa osiguranog slučaja ne iznosi više od 3,75 milijuna kuna.
Građani više neće pokrivati osiguranja depozita u slučaju propasti poslovnih banaka
Također se predlaže i smanjenje roka isplate osiguranih (prihvatljivih) depozita, i to s današnjih 20 radnih dana od dana nastanka osiguranog slučaja, preko postupnog smanjivanja na 15 radnih dana, 10 radnih dana pa do samo sedam radnih dana od 2024. godine.
Kao i dosada jednaka ostaje razina pokrića od 100.000 eura po deponentu u istoj kreditnoj instituciji, a Lalovac je posebno istaknuo novost u vezi osiguranja depozita u slučaju propasti poslovnih banaka: 'U budućnosti to više neće padati na teret proračuna odnosno građana, nego će kompletno ići na teret banaka. Do sada je dio koji nisu mogle pokriti banke snosila država, a sada će se banke za nedostajuća sredstva morati zadužiti'.
Naposljetku, pred Vladom se našao i godišnji izvještaj Hrvatske narodne banke za 2014. godinu, na koji Vlada, kako je zaključila, nema primjedbi. Tek je ministar Lalovac podsjetio da je dobit poslovnih banaka u Hrvatskoj za 2014. prije oporezivanja ukupno iznosila dvije i pol milijarde kuna, a dobit HNB-a 2,7 milijardi kuna od čega 2,2 milijarde kuna ide u opće pričuve, a 500 milijuna kuna u državni proračun.
