Dokument o kojem ovisi i povlačenje sredstava iz fondova EU-a do 2020. pisan je u Ministarstvu gospodarstva HNS-ovog Ivana Vrdoljaka. Strategija ima 1.300 stranica, a voditelj tima koji ju je izradio bio je ministrov savjetnik Tomislav Radoš, u međuvremenu promoviran u njegovog pomoćnika.

Koristeći 'znanstvene metode', kako je to objasnio Radoš, Vrdoljakov tim je izdvojio četiri strateške industrije koje bi trebale pokrenuti gospodarski rast Hrvatske do 2020. – farmaceutiku, ICT, elektro i metaloprerađivački sektor.

Među 'pokretače', kako su ih nazvali autori strategije, nisu uvrštene tradicionalno jake hrvatske industrije - prehrambena i drvoprerađivačka - što je izazvalo brojne kritike.

Radoš je odgovorio da ti sektori nisu prošli kriterij 'izvozne orijentacije'.

'Istraživanjem smo došli do zaključka kako djelatnosti koje nisu orijentirane izvozu neće moći rasti po stopama većim od pet posto, koliko se očekuje od djelatnosti koje bi trebale pokrenuti hrvatsku industriju', objasnio je proljetos Radoš u intervjuu za Novi list.

Prema Vrdoljakovoj strategiji, industrijska proizvodnja bi do 2020. morala u prosjeku godišnje rasti 2,85 posto, broj radnika bi trebao porasti za 85.000, a izvoz bi trebao skočiti za 30 posto. Radi se o više nego ambicioznim brojkama koje, prema mišljenju Radoša i Vrdoljaka, prehrambena i drvoprerađivačka industrija ne mogu pratiti.

Ali izgleda da će se istančane 'znanstvene metode' ovaj put morati povući pred političkim pritiskom jer SDP-ov Jakovina traži da se prehrambeni sektor i drvna industrija uvrste među 'pokretače'. Zbog toga je strategija povučena iz Vladine procedure i vraćena na doradu.

Sam Jakovina još u 'rukavicama' govori o natezanju između njega i Vrdoljaka.

'Nije riječ o odgađanju donošenja industrijske strategije, već o nizu tehničkih konzultacija i sastanaka između ministarstva uključenih u taj posao. Želimo imati što bolju strategiju', rekao je danas Jakovina dodajući kako je metodologija koju je koristilo Ministarstvo gospodarstva obuhvatila razdoblje od 2010. do 2012, koje je za prehrambeno-prerađivački sektor bilo negativno.

'S obzirom na potencijal, i prehrambeni i drvni sektor moraju biti pozicionirani kako bi iskoristili sve horizontalne i vertikalne mjere predviđene strategijom', istaknuo je Jakovina.

A da će njegove želje biti uslišene, potvrđeno nam je u Ministarstvu gospodarstva.

'Industrijska strategija je sada u završnoj fazi i priprema se za krajnje procedure prema Vladi i Saboru. Jučer smo završili i dogovore s Ministarstvom poljoprivrede i taj dio trenutno usuglašavamo i u tekstu same strategije. Od početka smo prepoznali prehrambenu industriju kao jednu od ključnih strateških djelatnosti, međutim u ovom trenutku oni se suočavaju s određenim problemima. Mjere koje predlažemo kroz industrijsku strategiju i sve aktivnosti koje provodi Ministarstvo poljoprivrede trebaju rezultirati time da i oni dođu do stopa rasta većih od pet posto, što je bio jedan od osnovnih ciljeva i kriterija po kojima smo definirali tzv. pokretače u ukupnoj prerađivačkoj industriji, a to su oni koji imaju rast veći od od pet posto, primarno su orijentirani na izvoz, koji snažno zapošljavaju te imaju značajnu tehnološku razinu da konkuriraju svjetskim trendovima. S druge strane, 'čuvari', a kao takvi su bili prepoznati prehrambena i industrija namještaja, bili su dominantno orijentirani na domaće tržište i s nešto manjim potencijalom rasta… Zasigurno je to da obje industrije sada ostvaraju značajne rezultate i na izvoznim tržištima, a naša je namjera ojačati te dvije dodatne grane kako bi one bile pravi 'pokretači', poručila je Sabina Škrtić, pomoćnica ministra gospodarstva.