Nakon što je Sud Europske unije danas presudio da hrvatski mehanizam ujednačavanja sudske prakse, koji omogućuje sucima koji u nekom predmetu nisu bili članovi sudskog vijeća da promijene već donesenu odluku, nije u skladu s pravom EU-a. O tome se danas oglasio i Vrhovni sud
Priopćenje Vrhovnog suda prenosimo u cijelosti:
Sud Europske unije presudio je da se određeni mehanizmi propisani nacionalnim pravom protive pravu Unije. Riječ je o postupanjima prema kojima se odluka sudskog vijeća može otpremiti strankama samo ako je njezin sadržaj odobrio sudac evidentičar (služba evidencije sudske prakse) kao i da sjednice drugostupanjskih, visokih i Vrhovnog suda imaju ovlast prisiliti vijeće na prihvaćanje njihovog pravnog shvaćanja, odnosno da sudsko vijeće koje je prethodno donijelo odluku u predmetu, izmijeni njen sadržaj u skladu s odlukom sjednice sudskog odjela.
Na taj način Sud Europske unije je zapravo presudio da pravni mehanizmi koji su propisani odredbom čl. 40. st. 2. Zakona o sudovima i koji postoje radi izjednačavanja sudske prakse nisu u skladu s pravom Unije.
vezane vijesti
Sudbena vlast će prihvatiti i provesti navedeno pravno shvaćanje Suda Europske unije, no potrebno je istaknuti sljedeće:
Podsjećamo da smo i ranije upozoravali javnost i izvršnu vlast da se čestim izmjenama zakona, čak i onih temeljnih ( kao što su Ovršni zakon, Zakon o kaznenom postupku, Zakon o parničnom postupku) otežava stvaranje stabilne sudske prakse. S obzirom na enormni broj sudskih predmeta u Republici Hrvatskoj, takva situacija izravno utječe na građane i poduzetnike i rješavanje njihovih predmeta.
U takvoj situaciji odluke sudskih odjela drugostupanjskih i viših sudova, te odjelne sjednice Vrhovnog suda, imale su značajnu ulogu u ujednačavanju sudske prakse, što je povećalo stupanj pravne sigurnosti.
Ukidanje ovlasti službe evidencije te obvezatnosti pravnih shvaćanja sudskih odjela drugostupanjskih i viših sudova kao i Vrhovnog suda u postojećoj će preopterećenosti sudova predmetima povećati vjerojatnost donošenja suprotnih sudskih odluka. U nastaloj situaciji bit će potrebno osmisliti drugačije mehanizme ujednačavanja sudske prakse.
Upravo u tom kontekstu želimo naglasiti da će presuda suda EU-a, u kratkom roku, vrlo vjerojatno povećati stupanj neujednačenosti sudske prakse te bi bilo svrsishodnije da je ostavljen rok za prilagodbu u kojemu bi se broj predmeta smanjio na podnošljivu mjeru. Naime, zadatak ujednačavanja sudske prakse nije nipošto isti kada treba ujednačavati sto tisuća ili milijun predmeta.
Predsjednik Vrhovnog suda kao najviše tijelo sudske uprave u razumnom će roku donijeti odluke kojima će presuda suda EU-a biti provedena u organizaciji i radu hrvatskih sudova.
