Na priloženim slikama (pogledajte dolje niz grafika), koje je na moju zamolbu pripremio Tomislav Vončina, jedan od dizajnera HRT-a, a i još više - na izvoru podataka, mrežnim stranicama DHMZ-a, može se uočiti kako je prošla zima bila uobičajene temperature zraka u većini Hrvatske, a i proljeće je bilo umjerenije od mnogih prošlih. No, ljeto je nastavilo ekstreman niz prošlih, posebice od 2007. godine, od kada gotovo nigdje u Hrvatskoj klimatološka ocjena ljeta nije bila manja od 'vrlo toplo'. I jesen je diljem zemlje bila barem malo toplija od prosječne iz klimatološkog razdoblja 1961.-1990., prema kojem se, prema naputku Svjetske meteorološke organizacije, još uvijek rade usporedbe. Srećom, nije bilo meteoroloških postaja koje zaslužuju ocjenu 'ekstremno', premda Varaždin i Pazin, primjerice, nisu bili daleko od toga. No, prosinac je ponegdje bio i takav, posebice u gorju i na Jadranu, gdje će se dogoditi i poneka rekordno visoka srednja mjesečna temperatura. Novi rekordi pojavit će se i u oborini jer će ovaj prosinac završiti kao ekstremno suh mjestimice u unutrašnjosti, primjerice na meteorološkim postajama u Bjelovaru, Daruvaru, Gradištu, Osijeku i Slavonskome Brodu, gotovo sigurno i još ponegdje.

Stoga će i prosinac pridonijeti diljem Hrvatske iznadprosječno visokoj srednjoj godišnjoj temperaturi zraka 2013. godine, koja će u mnogim mjestima biti među 10 najtoplijih u povijesti mjerenja, uglavnom od sredine prošloga stoljeća, a na postaji Zagreb Grič, gdje podaci za cijelu godinu postoje od 1862. godine, najvjerojatnije među prvih 12. Pritom je većina mjeseci bili barem malo toplija od prosjeka. Primjerice, u Zagrebu, i u Maksimiru i na Griču, malo negativno odstupanje zabilježeno je u veljači i ožujku, a u Splitu i Dubrovniku svih 12 mjeseci ove godine bili su barem malo topliji nego je uobičajeno. Slijedom navedenoga, kao i prošla godina, i ova će u većini Hrvatske dobiti klimatološku ocjenu 'ekstremno toplo', mjestimice i 'vrlo toplo', a po količini oborine – 'kišna' i 'vrlo kišna'.

Neka meteorološka događanja

Podrobne meteorološke analize, posebice kolega klimatologa, tek slijede, kad se prikupe i provjere svi podaci, a jedan od pregleda značajnijih meteoroloških događanja možete poslušati i u Školi meteoroloških pojmova (http://radio.hrt.hr/emisija/skola-meteoroloskih-pojmova/795/), koju za Drugi program Hrvatskog radija redovito pripremaju meteorolog Lovro Kalin i novinarka-urednica-voditeljica Tina Ruven.

Kalin spominje: 'Nasreću, ili nažalost, i ova je godina obilovala vremenskim zanimljivostima, koja u pravilu označavaju ekstremna vremenska stanja, a ona su najčešće opasna za imovinu i ljudske živote, pa takvi izvještaji često nalikuju crnoj kronici.' ...

Od 13. do 18. siječnja Hrvatsku je zahvatilo jako snježno nevrijeme, ponajprije u sjeverozapadnim predjelima, ali i ponegdje na sjevernom Jadranu. U kratkom roku napadalo je gotovo metar snijega i paraliziralo veliki dio zemlje. Promet je bio otežan ili sasvim onemogućen, nestajalo je struje i vode, mnogi dijelovi bili su sasvim odsječeni. U Zagrebu je nastao kaos i kolaps u javnom prijevozu. Na Griču je izmjereno 57 cm snježnog pokrivača, što je najviše u periodu mjerenja od 1861. godine. Zanimljivo je da je u Slavoniji istodobno snijega bilo vrlo malo, u Vukovaru je temperatura bila 10°C! U drugom snježnom valu, u veljači, mjere se još veći snježni pokrivači, u Lici i Gorskom kotaru i do dva metra. Na Sljemenu rekordnih 136 cm. Topljenjem snijega nastaju poplave, odroni i snježne lavine, a jedna koja se 23. veljače pojavila na Kamešnici zahvatila je četvoricu planinara od kojih je jedan preminuo. Brzina joj je bila veća od 100 km/h. U Rijeci je u ožujku palo 388 litara oborine, čime je premašen dotadašnji rekord od 268 litara. ...

Karakteristične epizode olujne i orkanske bure u ožujku nisu bile osobito izražene. No zato je zbog kiše i topljenja snijega bilo poplava, a aktivirana su i mnogobrojna klizišta, što se nastavilo i u travnju. I opet je najugroženiji bio zapad zemlje, ali je problema bilo i drugdje, primjerice, izlila se Neretva. Za Metković je proglašeno stanje elementarne nepogode.

U travnju i svibnju bilo je razmjerno mirno, iako je bilo još snijega, pa grmljavinskog nevremena, tuče i pijavica, te povremenih obilnih oborina, pravi problemi s kišom došli su u lipnju. Zbog obilne kiše stvorio se visok vodni val na Dunavu, koji je u srednjoj Europi izazvao velike poplave i goleme štete te je nazvan 'milenijskim' valom. Protok Dunava bio je 11 milijuna litara u sekundi, a val se premještao prema Hrvatskoj pa su izvršene brojne pripreme. Sredinom lipnja zabilježeni su gotovo rekordni vodostaji, primjerice kod Batine čak 770, a u Vukovaru 725 cm. Iako su mnoga područja su poplavljena, izbjegnut je najgori scenarij, i vodni val polako je slabio.

Nakon zime i proljeća, koji su temperaturom bili prosječni te uglavnom uz iznadprosječnu količinu oborine, krajem lipnja dočekali smo i prvi toplinski val, pa je u Županji izmjereno
35 stupnjeva...

2014.

Trenutačne prognoze za siječanj upućuju na iznadprosječno topao početak mjeseca, a sredinom mjeseca, te posebice u njegovoj drugoj polovici, povećava se mogućnost za zimi primjereniju temperaturu, koja bi ponegdje mogla uzrokovati i negativno odstupanje srednje mjesečne temperature zraka od višegodišnjeg srednjaka. No, od veljače do lipnja, za takvu je pojavu u većini Hrvatske mala vjerojatnost, premda se ne smije sasvim isključiti. Trenutačno je umjerena do velika vjerojatnost barem prosječno toplih mjeseci. No, naravno, za podrobnije i pouzdanije prognoze valja još pričekati.