'Kako vidimo po odazivu, ova tema probudila je izraziti interes javnosti', rekla je na početku Vesna Vučemilović, predsjednica Odbora za obitelj.

Uvodničari su Dubravka Hrabar s Pravnog fakulteta u Zagrebu, Ladislav Ilčić, Dijana Topčić Rosenberg i Gordana Buljan Flander.

U svjetlu događanja oko osmero hrvatskih državljana zadržanih u Zambiji s optužbama za trgovinu djecom, u Hrvatskoj se otvara niz pitanja koja ukazuju na ozbiljne pravne praznine vezane uz postupak posvajanja djece iz inozemstva, rekla je Vučemilović.

Kazala je da je kod posvajanja djece najvažnije odlučiti što je za djecu najbolje. Ista pravila treba poštovati kad se djeca posvajaju u zemlji u kojoj su rođena, ili kada odlaze živjeti u neku drugu zemlju. Nažalost, ne možemo sa sigurnošću reći da je ovo pravo djeteta u cijelosti poštivano u slučajevima koji su trenutno u fokusu.

'Međutim, većina tih razgovora vodi se o odraslim osobama koje su se, kao posljedica svojih odluka, našle u nezavidnom položaju u stranoj zemlji, dok se o samoj djeci i njihovim pravima i položaju u kojem se nalaze ne svojom krivnjom govori vrlo malo.

Zabrinjava činjenica da su hrvatsko državljanstvo, i posljedično hrvatske dokumente dobila djeca koja nikada nisu nogom stupila na tlo Republike Hrvatske, a koje posvojitelji ovdje dovode, pri čemu o postupku posvojenja ne postoji nikakva evidencija, posvojitelji nisu morali biti u registru posvojitelja, niti sustavi države prate na ovaj način nastale obitelji, niti im se pruža adekvatna pomoć i podrška, kako posvojiteljima, tako niti posvojenoj djeci', rekla je Vučemilović.

Cilj rasprave na ovoj tematskoj sjednici je progovoriti o pravu djeteta na život u obiteljskoj zajednici koja će mu osigurati sretno odrastanje, pružiti mu odgovarajuću skrb i poštivati njegovu vjeru, kulturu i jezik, kao i kojim mehanizmima država štiti posvojenu djecu i osigurava da njihova prava budu u cijelosti ostvarena, rekla je Vučemilović.

Marko Milanović Litre zatražio je stanku kako bi ukazao na, kako je rekao, 'trgovinu ljudima'.

'Dok Hrvati idu u šoping u Sloveniju zbog eura, kolege iz Možemo odlaze u šoping po bebe u Zambiju', rekao je, te je dobio opomenu od predsjednice Vučemilović.

Marin Miletić iz Mosta rekao je da je Kongo zabranio posvojenja i da su pojedine uređene države zapadne demokracije također zabranile ili izdale preporuke svojim državljanima da ne usvajaju djecu iz te zemlje. Njega zanima koliko je od 131 djeteta, koliko ih je posvojeno iz Konga u Hrvatsku, posvojeno nakon zabrane Konga iz srpnja 2016.

Andreja Marić iz SDP-a rekla je da očekuje odgovore na pitanje može li Hrvatska unaprijediti proces posvajanja i o interesu djece koja su već posvojena Hrvatskoj u svojim obiteljima koje im pružaju toplinu i zaštitu, a sada su zbog ovakvog narativa o trgovanju izložena napadima.

'Ne možemo u javni prostor gurati narativ da su svi koji su posvojili djecu krijumčari. Sluđeni su posvojitelji, djeca su diskriminirana, tko njih štiti?', pitala je Marić, pozivajući pravobraniteljicu da snažnije djeluje po tom pitanju.

Vučemilović je napomenula da se ne zna žive li ta djeca u sretnim obiteljima, jer nitko o tome ne vodi evidenciju. 'To što vi govorite je pretpostavka, ne možemo govoriti o tome dok MUP ne napravi izvide', rekla je.

Stephen Bartulica rekao je da nije dobro politizirati, ali neprihvatljiva mu je i bilo koja relativizacija.

'U zapadnoj kulturi mnoge stvari smo zaboravili. Nitko nema pravo na dijete. Odrasli ljudi postoje radi djece, a ne obrnuto. Dakle, nalaze li se ova djeca u Kongu ili bilo gdje, ona ne smiju biti sredstvo za bilo koga', rekao je Bartulica, dodajući da su hrvatske institucije zakazale jer od 2016. nije moguće legalno posvojiti dijete iz Konga.

Nakon podužih izlaganja stručnjakinja o pravnim i iskustvenim aspektima posvojenja iz inozemstva, govorio je i Ladislav Ilčić. On je rekao da je posvojenje generalno plemeniti čin, ali ovaj hrvatski primjer ukazuje na oprez. Bilo je i primjera da su djeca iz Afrike ispričala svojim novim roditeljima na Zapadu da su bila oteta, kazao je, navodeći primjere iz Belgije i SAD-a. Pozvao je na bolji nadzor i da se obustave posvojenja iz svih zemalja koje imaju problema s trgovinom djecom. Kaže da se slaže s Andrejom Marić da su pritisci na roditelje i djecu strašni, te da treba vjerojati u dobre namjere, ali misli da treba biti svjestan i crne strane priče.

Milanović Litre pitao je državnog tajnika Josipa Salapića kako je moguće da transrodna osoba uopće bude opcija za posvajanje djeteta, a on je rekao da se u ovom slučaju postupci nisu prošli legalizaciju javnih isprava. 'Postoje pravne praznine i potreba mijenjanja zakona', rekao je. Dubravka Hrabar rekla je da po kongoanskom zakonu transrodne osobe ne mogu posvajati djecu.

MIlanović Litre kaže da je u ovom slučaju žena postala muškarac, te je preko Evangeličke crkve sklopila brak, a Vučemilović je rekla da je osoba u pitanju muškarac te zadovoljava uvjete iz ustavne definicije braka.

Nada Murganić kaže da postoji mogućnost da su Hrvati u Zambiji bili prevareni, a Marko Milanović Litre rekao je da je HZZO već isplatio naknadu za prosinac jednom od četvero djece koja su trebala doći u Hrvatsku. 'Dobili su tu naknadu u 1. mjesecu. To je dokaz da ovaj sustav ne funkcionira', kazao je Milanović Litre.