Govoreći u raspravi o izvještaju pučke pravobraniteljice nezavisni Marko Vučetić upozorio je kako se među nama kreću i djeluju ljudi koji su nositelji diskriminatorinih politika.

'Svi mi pozvani da promišljamo ono naše vječito sada u kojem djelujemo i da to naše vječito sada bude sada u kojem ćemo se mi odupirati svim diskriminacijama i svim negacijama i negiranjima ljudskih prava, da to nećemo svoditi niti na političku datost nego ćemo to svoditi na naš ljudski imperativ. Mi kao ljudi u našem vječitom sada moramo prepoznavati sve ove diskriminatorne kodove koji su ugrađeni u naše društvo, našu svijest, boriti se protiv takvih diskriminatornih kodova i učiti se živjeti u tolerantnom društvu, u društvu u kojem neće biti diskriminacije i u društvu koje će biti suživotno i koje će poticati tu rastuću ljudskost i koja će ta rastuća ljudskost dovoditi do sve snažnijeg, sve prihvatljivijeg i sve jačeg društva. Tek tada ćemo pokazati našu zrelost', kazao je Vučetić.

Podsjetio je na svoj istup vezan uz Istanbulsku konvenciju, a osvrnuo se i na aktualne referendumske inicijative.

'Ustajem i protiv ovih sadašnjih inicijativa koje pokušavaju moje kolege, sadašnje zastupnike nacionalnih manjina svesti na kolege koji su nepotpune, koji su nedostojne zastupničke pozicije, na kolege koji ne pripadaju u punoj mjeri ovom Domu i koji u punoj mjeri ne pripadaju ovom društvu budući su njih izabrali članovi ovog društva i građani koji bi trebali biti naši sugrađani. Negiranjem prava zastupnika nacionalnih manjina mi smo negirali i umanjili prava naših sugrađana, mi smo izvršili udar na građansko društvo, izvršili smo udar na građansku svijest i posijali smo nove opasne diskriminatorne kodove u naše građansko društvo', kazao je Vučetić.

Kao društvo, dodao je, moramo se odlučiti hoćemo li razvijati politike koje će dovoditi do rastuće ljudskosti ili ćemo u potpunosti nestajati kao društvo.

'Ukoliko se odlučimo za ovaj nestanak kao društvo, onda nam više neće biti obvezujući katalog ljudskih prava niti ono što propisuje kakva ljudskost treba biti i kako se ljudskost zaštićuje, nego ćemo onda drugome prilaziti na način nekakvih prava koje ćemo pronalaziti recimo, u Zakonu o lovstvu jer ćemo druge ljude promatrati kao lovine, a sebe ćemo promatrati kao lovce i neko uskraćeno pravo koje nekome dajemo ćemo svesti na razinu društvene kreposti. Društvena krepost nije kad nekome oduzimate neka prava. Društvena krepost nije kad organizirate ljude da se pobune i da se animiraju, da se mobiliziraju protiv nečijeg prava. To nije društvena krepost, to je odsustvo ljudskosti i to su politike koje diskriminiraju', poručio je Vučetić.

Replicirao mu je HDZ-ov Stevo Culej. 'Kolega Vučetiću, jedva sam ustao da vam odgovorim. Reko, vaš predivni govor me je duboko dirnuo, posebice kada ste spomenuli zrelost društva o prihvaćanju svih manjina i ugroženosti njihove, pa ja kao pripadnik većinskoga naroda kažem, bolje gay slikovnica nego ustaška šahovnica, neka nestane govnar Culej i cijeli njegov nakot, Tito vrati se, dovrši klanje ustaša i njihove djece da zauvijek ubijemo taj izrod, smrt fašizmu i svima koji ga simpatiziraju. Sve je to ono što svakodnevno se hrvatski čovjek, tema s kojom se suočavamo u ovome našem nazovi tolerantnom, a po izvješću netolerantnom društvu', rekao je Culej.

Ubrzo mu je stigao i odgovor od Vučetića. 'Mi nećemo imati tolerantno društvo, dokle god, evo primjerice branitelji ne riješe svoj braniteljski status. U izvješću to stoji, da mnogi branitelji uopće nisu riješili ili većina branitelja da ih nije riješila na adekvatan način. To je društvo koje diskriminira branitelje. Trebate govoriti o diskriminaciji branitelja. Društvo koje diskriminira, ne diskriminira samo jednu populaciju. Društvo koje diskriminira nacionalne manjine, diskriminirati će i branitelje. Društvo koje diskriminira branitelje, diskriminirati će i nacionalne manjine. Mi napokon trebamo shvatiti da imamo ljudsko i protuljudsko djelovanje. Ljudsko djelovanje je djelovanje suživota, protuljudsko djelovanje je djelovanje koje diskriminira. A društvo koje diskriminira ne bira koga će diskriminirati, nego ima potrebu diskriminirati', kazao je Vučetić.

Na izlaganje Vučetića osvrnula se i SDP-ova Sabina Glasovac. 'Najveća demokratičnost zapravo društva pokazuje se u odnosu prema slabijima, prema ranjivim skupinama, pa ako hoćete i prema manjinama u društvu. A kada smo u većini, odnosno, kada smo u manjini onda je vrlo često na testu naša hrabrost, ali nemojmo zaboraviti, da kada smo u većini, onda je na testu naša tolerancija. I time se moramo voditi i ja zaista se želim u ovom Saboru boriti za Hrvatsku kao visoko tolerantno društvo sa najrazvijenijim normama', dodala je.

Izvješće pučke pravobraniteljice neće prihvatiti Hrastov Hrvoje Zekanović, koji se također osvrnuo an referendumske inicijative. 'Spominjali ste referendume koji nisu tema ove rasprave, ali legitiman način izražavanja volje građana, legitiman, zakonski i narod neće pogriješiti, narod će donijeti pravu odluku. A upravo je pučka pravobraniteljica prije otprilike pet godina kada je bio referendum o braku govorila o njemu kao o jako opasnoj pojavi gdje će se narušiti osnovne vrednote RH, temelji Ustava RH. Ona je tu sumnjala, ne samo da je sumnjala da je brak zajednice žene i muškarca, po njoj možda nije to, možda još nešto drugo ima nego sumnjala u volju građana, iskazanu kroz skupljanje 750 tisuća potpisa i iskazanu kroz 64 posto ljudi koji su na tom referendumu rekli da su za to da brak bude zajednica žene i muškarca', kazao je Zekanović.

Pučkoj pravobraniteljici Lori Vidović kazao je da ju je na tu poziciju stavio SDP i Zoran Milanović. 'A ovdje govorimo o referendumu kojim će se smanjiti pravo nacionalnih manjina. Pa ljudi moji nemojte biti demagozi. Pa u SDP-u u vašoj stranci kada ste vi bili na vlasti bilo je pola ministara Srba. Pa svaki Srbin, Mađar, Rumunj ima pravo u bilo kojoj stranci biti izabran i nitko to nikome ne brani. Radi se o posebnim pravima, radi se da netko a u ovom slučaju su nacionalne manjine ima veća prava od većinskog naroda', dodao je.

SDP-ova Marija Alfirev osvrnula se pak na izjavu predsjednice. 'Kada smo jučer upravo imali pred sobom ovo izvješće i govorili, čuli smo da je sloboda kretanja temeljno ljudsko prava, a sloboda kretanja radnika je zapravo temeljno načelo ugovora o funkcioniranju EU. Nažalost, mi smo jučer od osobe koja bi trebala predstavljati i biti ponos naše zemlje, čuli izjavu o štetnosti slobode kretanja i zato su te izjave zaista teško shvatljive, pogotovo kada znamo da se zaista radi o temeljnom ljudskom pravu. Ove izjave ne da su samo lakomislene nego one su zaista opasne pogotovo kada dolaze od osobe koja je autoritet. I one mogu biti vrlo potencijalno opasne jer ih pogotovo mladi ljudi mogu slijediti. Dakle govoriti da je sloboda kretanja radnika ili sloboda kretanja unutar EU, ili sloboda kretanja općenito štetna to je zaista opasna izjava i ne može voditi ka nečem dobrom', rekla je Alfirev.