'Nadam se da ćemo biti u stanju sa Zagrebom to riješiti u dobroj vjeri na način dobrih komšija i susjeda. Mislim da će za to postojati dobra volja i u Zagrebu i u Beogradu. Ako ne, nadam se da ćemo imati snage da zajednički dogovorimo arbitražu', rekao je Vučić novinarima u Krupnju.

Rekao je i da neke zemlje ne mogu koristiti različite principe za rješavanje graničnih sporova s različitim zemljama.

'Ne mogu neke zemlje da u svojim političko pravnim sukobima oko granica koje imaju s najmanje pet zemalja da imaju pet različitih principa. Dajte koristite bar jedan, pa da znamo što mislite. A ne možete kada to imate sa Slovenijom ili kada to imate s BiH da koristite dva principa, s Crnom Gorom treći, a sa Srbijom četvrti', rekao je Vučić.

Šarengradska Ada, pješčani otok u Dunavu između Srbije i Hrvatske, jedna je od tačaka graničnog sporenja između dviju država.

Nalazi se nedaleko od sela Šarengrada koje se nalazi na putu od Vukovara prema Iloku. Za vrijeme SFRJ ovaj otok nalazio se u sastavu SR Hrvatske. Tijekom Domovinskog rata JNA je osvojila ovaj otok te ga do kraja rata drži pod okupacijom.

Godine 1992. Hrvatska postaje neovisna. Odlukom Badinterove komisije republičke granice postaju državne, tako da Šarengradska ada postaje i službeno hrvatski otok pod srpskom okupacijom. Od 2004., na otoku više nije srpska vojska, ali ga kontrolira policija Srbije.

Srbija još uvijek odbija vratiti Šarengradsku adu Hrvatskoj odbijajući provesti odluke Badinterove komisije. Traži da se granica povuče sredinom Dunava, što bi značilo da ovaj otok pripada Srbiji, jer se nalazi bliže lijevoj strani toka Dunava.

Granica koja se proteže sredinom Dunava mirovnim sporazumom iz 1998. određena je kao privremena i ne odgovara stvarnom stanju koje je vrijedilo prilikom raspada SFRJ, kada je Hrvatska imala neke posjede na lijevoj strani Dunava, a Srbija nešto zemlje na desnoj strani rijeke.