Gost Dnevnika Nove TV bio je ministar financija Boris Lalovac koji je u uvodu kazao kako se ne boji abritraže kojima banke prijete i poručio bankarima u’mjesto da se sada bave arbitražama, imate još 15 dana, počnite kalkulirati anuitete svojim klijentima. Uvijek ste govorili da su vam klijenti na prvom mjestu, pokažite to i dajte se u posao'
Na istup guvernera HNB-a Borisa Vujčića koji je ocjenio, između ostalog, da bi pretvaranje kredita švicaraca u eure moglo dovesti do rasta tečaja eura kazao je da se ‘Vlada s guvernerom, prije nego je zakon izašao u javnost, dva puta srela, raspravljali su o svim opcijama, i on je prvi upozoravao da bi konverzija u kune bila štetna na tečaj, pa je jedan od njegovih prijedloga bila konverzija u eure’.
HNB je za sutra najavio izvješće o problematici zaduženja dužnika s mogućim posljedicama konverzije, Lalovac je kazao kako 'smatra da će upravo s konverzijom u eure ljudima omogućiti da izađu iz dužničkog ropstva'.
'Pogotovo jer se i 2010. u izvješću HNB-a pokazalo da su banke zaradile 3,5 milijarde kuna od tečajnih razlika. Također se navelo da su banke na izvedenicama gdje su se štitile od švicarce, izgubile 3,3, milijarde kuna, ali njihove matice s kojima su one zatvarale te švicarce, one su zaradile 3,3 milijarde kuna. Tako da je moja poruka kolegi, austrijskom ministru financija, da ih pogleda, gdje su njihove matice u danima kada su hrvatski građani gubili, kako su njihove matice zarađivale', istaknuo je Lalovac.
Upitan imaju li banke pravnu podlogu na temelju koje bi mogle zaustaviti Vladu u donošenju zakona ministar je kazao kako nemaju jer je zakon sročen tako da se teret ravnomjerno rasporedi.
'Smatramo da su mogućnosti poslovnih banaka puno veće nego građana. Dugo vremena je trajala agonija građana, i ne bih htio sada reći da slijedi agonija banaka, ali neka si malo razmisle što su davali.
Bitno je da se sada agonija građana makne, i neka nekog drugog boli glava', mišljenja je ministar.
Na sjednici Vlade zakazanoj za utorak u sklopu rebalansa proračuna Lalovac je kazao kako će najveći dobitnik biti Ministarstvo znaosti, ali da to neće omogućiti traženo povećanje plaća.
'Najveći dio ide Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta, 300 milijuna kuna. Ministarstvu socijalne skrbi 150 milijuna kuna, a Ministarstvu rada 130 milijuna kuna, dječji doplatak 90 milijuna kuna.Deficit će ostati na istoj razini', zaključio je Lalovac.
396489 ,388598 ,389655 ,385334
