VELIKI USPJEH SUSJEDA

Vuk Jeremić novi predsjednik Opće skupštine UN-a!

Bionic
Reading

Ministar vanjskih poslova Srbije Vuk Jeremić izabran je danas u New Yorku za predsjednika 67. zasjedanja Opće skupštine Ujedinjenih naroda (UN). Mandat Jeremiću počinje u rujnu, a potrajat će godinu dana

Jeremić je izabran tajnim glasanjem, a podržalo ga je 99 zemalja članica UN-a, od 193 zemlje koje su sudjelovale u glasanju.

Za njegovog protukandidata Daliusa Cekuolisa iz Litve glasalo je 85 zemalja.

Bosna i Hercegovina bila je suzdržana na ovom glasanju. Zasad još uvijek nije poznato koje su sve zemlje glasale za Jeremića, koji preuzima funkciju 18. rujna, u ime Istočnoeuropske grupe koju čine 23 zemlje, uključujući i sve bivše jugoslavenske republike i današnje susjede Srbije.

B92 piše da je Jeremić pobijedio unatoč tome što je prethodnih mjeseci bilo neizvjesno hoće li dobiti dovoljno glasova kako zapadnih zemalja, tako i susjeda. U srpskoj javnosti posebnu pažnju izazivao je stav Hrvatske koja je navodila da je odlučila podrži kandidata Litve jer je Jeremić prekasno istaknuo svoju kandidaturu.

Ovlasti predsjednika Opće skupštine UN-a

Predsjedavajući Opće skupštine UN-a bira se na razdoblje od godinu dana u skladu s nepisanim pravilom rotacije po regionalnom principu.

Iako nije formalno definirano kao uvjet, praksa je i da se za predsjedavajućeg nikada ne bira predstavnik neke od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti UN-a (Rusija, SAD, Velika Britanija, Francuska i Kina).

Predsjedavajući u radu odgovara Općoj skupštini UN-a. Njegove ovlasti su otvaranje i zatvaranje plenarnih zasjedanja, usmjeravanje rasprave, vođenje računa o poštivanju procedure i priopćavanje odluka.

On također ima pravo ograničavati vrijeme rasprave, zaključivati liste govornika i odgađati rasprave, a zadužen je i za olakšavanje rada Opće skupštine kroz bilateralne konzultacije s delegacijama kako bi se prevladale razlike u mišljenjima, predlaganje rješenja i rad na postizanju konsenzusa oko prijedloga.

Predsjedavajući ne glasa o odlukama Opće skupštine, ali određuje predstavnika iz delegacije svoje zemlje koji će to učiniti u njegovo ime.

Svjetski mediji o ishodu glasanja

AFP navodi da je rezultat bio neizvjestan do posljednje minute. Obje strane su snažno lobirale, a europske države bile su naročito podijeljene oko podrške kandidatima.

'Dok je lobirao za ovu funkciju, Jeremić je imao zapažene nastupe pred Vijećem sigurnosti i na nedavnim međunarodnim skupovima, ali Litva je optužila Rusiju da otvara rane iz Hladnog rata time što ga podržava', dodaje AFP, napominjući da je Cekulis bio kandidat od prošle godine, a Jeremić je službeno ušao u utrku tek u siječnju.

Reuters piše da je borba uključivala 'tvrdnje o prijetnjama i perfidne poteze nalik na one iz vremena Hladnog rata'.

Litvanski veleposlanik Cekulis, javlja Reuters, optužio je Rusiju da je poticala Jeremića kako bi kaznila Vilnius za stav o Drugom svjetskom ratu - da je oslobođenje Litve od Hitlera i pripajanje Sovjetskom Savezu toj baltičkoj zemlji donijelo više od četiri desetljeća tiranije.

Prema Reutersu, međutim, Opća skupština 'nema realnu moć'. 'Za razliku od Vijeća sigurnosti koji može donositi pravno obvezujuće rezolucije i uvoditi sankcije ili vojne intervencije, Opća skupština donosi preporuke koje nemaju pravnu snagu', navodi se u tekstu.

AP prenosi Jeremićevu izjavu da izbor za predsjedavajućeg Opće skupštine predstavlja 'priznanje narodu Srbije' koji je iza sebe ostavio ratove iz devedesetih i koji nudi 'ruku pomirenja i prijateljstva' susjedima i ostalim narodima u svijetu.