Wilders je prvi put ušao u nacionalni parlament prije 18 godina. Njegova stranka ima samo jednog člana, njega samog. Svi ostali nositelji mandata Partije slobode (PVV) su formalno gledano nezavisni i regrutira ih sam Wilders iz kruga svojih pristaša. Unatoč mnogim neuspjesima, on je tijekom godina uspio popularizirati svoj euroskeptičan i ksenofobičan program.

I sada je konačno dospio do cilja. Na izborima prije šest mjeseci Wilderova Stranka za slobodu postala je najjača snaga s gotovo 24 posto. Međutim, sam Wilders je morao odustati od svoje pretenzije na mjesto šefa vlade. To bi ipak bilo previše za druge koalicijske stranke, posebno za desno-liberalni VVD na čelu s premijerom u odlasku Markom Rutteom, navodi Deutsche Welle (DW).

Četiri koalicijske stranke dogovorile su formiranje vlade od koje bi polovicu činili stranački političari, a drugu polovicu stručnjaci ili tehnokrati. Još uvijek nije jasno tko će dobiti ključno mjesto premijera – kadrovska križaljka se još slaže.

Vladin program koji je definirala desno-populistička koalicija pod vodstvom Geerta Wildersa je prilično radikalan. „Nizozemska mora strukturno pripadati kategoriji država članica s najstrožim pravilima pristupa u Europi”, stoji u koalicijskom sporazumu. Predstoji radikalna promjena politike azila i migracija, broj dolazaka mora naglo pasti, kažu koalicionari. „Imat ćemo najstrožu politiku azila svih vremena", najavio je Wilders. Osim toga on se zalaže za smanjenje socijalnih davanja izbjeglicama i traži da se one koji nemaju boravišnu dozvolu brzo i efikasno deportira iz zemlje.

Premijer Rutte iz VVD-a nije uspio pooštriti migracijsku politiku 2023. Njegova tadašnja građansko-liberalna koalicija nije željela podržati ograničenja kod spajanja obitelji. Prošle je godine oko 70.000 ljudi podnijelo nove zahtjeve za azil u Nizozemskoj, gotovo isti broj kao i 2015., na vrhuncuizbjegličkog vala u EU.