Prema najavljenim radovima Hrvatskih voda i Agencije za plovne putove, WWF je izradio kartu područja najugroženijih mogućim projektima. Predviđena je kanalizacija na više od 500 kilometara prirodnih tokova Dunava, Drave, Mure, Save i Neretve.

Ovi radovi često se svode na kanaliziranja i utvrđivanja obala kamenom, prekrajanje meandara i isušivanje rukavaca, pa WWF smatra da su ovi radovi 'ozbiljna prijetnja jedinstvenim močvarnim područjima te najvećim i najbolje očuvanim poplavnim šumama u Europi'.

'Hrvatska se treba oprostiti od zastarjele prakse pretvaranja rijeka u kanale te usvojiti europske standarde upravljanja rijekama i strogo ih se pridržavati', poručio je Arno Mohl, WWF-ov stručnjak za zaštitu voda.

'Na nedavnom sastanku u Bruxellesu visokopozicionirani dužnosnici Europske komisije potvrdili su našoj delegaciji da će pažljivo ocijeniti uspješnost Hrvatske u tom području. WWF i druge organizacije koje brinu o zaštiti prirode redovito izvještavaju o ovim procesima Europsku komisiju, koja je tako već upoznata sa zastarjelim praksama koje uništavaju okoliš i odredbama propisa koje su protivne europskim zakonima o vodama i zaštiti prirode', dodao je.

Od planiranih projekata regulacija rijeka, jedino još nisu odobreni oni vezani uz Dunav. Upravo se radi procjena utjecaja na okoliš za projekt regulacije 53 kilometara Dunava uz granicu sa Srbijom, što je ujedno i trenutačno najveći infrastrukturni projekt. Europski parlamentarci u veljači su izrazili zabrinutost razvojnim projektima uz Dunav i tražili očuvanje izvornog krajolika i poštivanje procedure ishođenja dozvola za radove.

'Kanalizacija Dunava uvelike bi utjecala na najvrednija područja poput svjetski poznatog Kopačkog rita, uzrokujući produbljivanje korita, odvajanje prirodnih močvarnih područja od rijeke i isušivanje jedinstvenih močvarnih područja, posebice poplavnih šuma', upozorava prof. dr. Emil Dister, europski stručnjak za poplavnu i riječnu ekologiju s njemačkog sveučilišta Karlsruhe. 'U Europi ne postoji upravljanje rijekama koje bi toleriralo ili čak promicalo uništavanje tako netaknutih riječnih krajolika. U Njemačkoj se troše stotine milijuna eura na obnovu područja uz rijeke koja su dokazano najbolja zaštita od poplava', pojašnjava Dister.

Veći dio područja u kojima Hrvatska planira velike radove regulacije rijeka, na Dunavu i Dravi, nalazi se u zaštićenoj Ekološkoj mreži. K tome, Drava je zaštićena i u okviru Regionalnog parka Mura-Drava, ali Hrvatske vode ne odustaju od kanaliziranja njihova ušća Veliki Pažut.

Regionalni park Mura-Drava uskoro će postati dio velikog Prekograničnog rezervata biosfere Mura-Drava-Dunav pod zaštitom UNESCO-a, koji će se protezati kroz Austriju, Sloveniju, Hrvatsku, Mađarsku i Srbiju.

Iz WWF-a poručuju da 'vjeruju da će nova hrvatska vlada prepoznati važnost tog područja 'europske Amazone' kao i ostalih velikih prirodnih rijeka u Hrvatskoj te poziva vladu da napokon zaustavi planove uništavanja i da beskompromisno štiti rijeke'.